Patras

Patras Πάτρα
Osnovni podaci
Država	Grčka
Periferija	Zapadna Grčka
Prefektura	Ahaja
Stanovništvo  - utjecajna zona	171616 (2001) 222460 (2001)
Površina	125.4 km²
Visina	0,10 m
Koordinate	38°15′N 21°44′E / 38.250°N 21.733°E / 38.250; 21.733
Poštanski broj	26x xx
Pozivni broj	2610
Registarska oznaka	ΑΧ,AZ
Gradonačelnik	Andreas Fouras
Službena stranica	www.patras.gr
Karta
Patras Položaj grada na karti Grčke

Patras (dimotiki grčki jezik: Πάτρα, klasični grčki jezik: Πάτραι) je treći Grčki grad po veličini, sjedište prefekture Ahaja.

Grad se nalazi na sjeveru Peloponeza, 215 kilometara zapadno od glavnog grada Atene. Grad je podignut na podnožju planine Panahaikon i dominira Patraskim zaljevom.

Grad Patras, sa prigradskim naseljima (metropolitanski Patras) ima 222 460 stanovnika.^[1] Prvi tragovi grada sežu čak do 4000 godina pne. Za rimljana grad je postao regionalni centar istočnog Mediterana. U ranom kršćanstvu Patras je bio mjesto mučeništva Svetog Andrije. Patras u Grčkoj zovu Vratima zapada, jer je prometno i trgovačko čvorište prema Italiji i ostaloj zapadnoj Europi.

Grad je dobio ime po mitskom junaku Patreasu, potomku mitskog Lakademnona, osnivača Sparte.

Patras se nalazi 215 km zapadno od Atene, 134 km zapadno od Korinta i 144 km sjeverozapadno od Tripolija. Grad Patras se nalazi u krajnjem sjevernom dijelu poluotoka Peloponez, na mjestu gde se ovaj poluotok najviše približio kopnenom dijelu Grčke u zaljevu Patras, pored tjesnaca Rio-Antirio (7 km). Od tog tjesnaca dalje nalazi se Korintski zaljev.

Obalni pojas Patrasa nije širok, već se gotovo odmah iza mora uzdižu padine planine Panahaiko (1.926 m). Zbog toga je grad smješten u dvije razine povezane stubama. Stariji, viši dio grada sa tvrđavom nalazi se na povišenom platou, noviji dio grada podignut je u posljednjih dvjesto godina na nekad močvarnom terenu uz more. Grad se je prostro uzduž zaljeva na 25 km dužine, dijele ga rijeke Glafkos, Haradros i Meilichos koje se slijevaju sa planine Panahaiko.

Najstariji arheološki nalazi u području Patrasa govore da je ovo područje bilo nastanjeno već prije 3 000 god. pre n.e.

Značajnije naselje na mjestu današnjeg Patrasa pojavilo se tijekom razdoblja Mikenske kulture (1580. -1100. godine pne.). Ovo naselje nije igralo nikakvu značajnu ulogu u staroj Grčkoj.

Nakon 280. pne. i prije rimskog osvajanja Grčke, Patras je igrao značajnu ulogu u osnivanju "Ahajskog saveza" (Achaiki Sympoliteia). Kasnije po rimskom osvajanju Grčke 146. pne. Patras postaje ponovno značajan, rimski car August osniva koloniju u području grada. Patras je i značajan ranokršćanski centar i širitelj kršćanstva, u njemu je djelovao i u njemu doživio svoj martirij Sveti Andrija.

Veći dio srednjeg vijeka Patras je relativno važni grad unutar Bizanta sa razvijenim obrtom i trgovinom. Grad je i važna luka na jugozapadu carstva.

1204. godine Patras su zauzeli Križari za Četvrtog križarskog rata, poput većeg dijela Bizanta oni su na tom dijelu Peloponeza osnovali Principat Aheju.

1408. godine Patras postaje dio Mletačke republike njime upravlja nadbiskup u ime pape sve do 1430. godine, kada se na kratko vrijeme ponovo nalazi u rukama oslabljenog Bizanta.

Otomansko carstvo zauzima Patras 1458. godine pod Mehmedom II.. Grad dobija novo ime Balijadabra, od grčkog oblika Παλαιά Πάτρα (Palaja Patra)^[2]. I pored nekih trgovačkih povlastica koje je sultan Mehmet II. dao gradu, Patras je počeo nazadovati. Naročito su ga oštetili napadi flota Venecije i Genove u sklopu morejskih ratova u XV i XVI st.

Patras je bio grad u kojem je počeo grčki ustanak 1821. godine. Jaka turska posada u gradu i tvrđavi ostaje sve do 7. listopada 1828. godine, kada je grad zauzet uz pomoć francuskog ekspedicionog korpusa na Peloponezu pod vodsvom generala Nicolasa Josepha Maisona.

Ubrzo po oslobođenju Patras je postao drugi po važnosti grad novoustanovljene Kraljevine Grčke, najviše zahvaljujući položaju svoje luke. ^[3] Početkom XX st. Patras slovi za najmoderniji grčki grad, zbog uvođenja električnog tramvaja i električne ulične rasvjete. Tad se u gradu rade i brojna klasicistička javna i privatna zdanja.

Nakon Grčko-turskog rata 1923. godine u Patras su doseljene mnoge grčke izbjeglice iz Male Azije, što dovodi do naglog rasta grada i masovne divlje gradnje. Na samom početku Drugog svjetskog rata, Patras je bio meta talijanskih zračnih napada koji su izazvali znatne štete.

Zbog velike i prometne pomorske luke u gradu djeluju brojni konzulati većinom iz Europskih zemalja, izuzetak je konzulat Libanona.

Počasni konzulat Ujedinjenog kraljevstva Konzulat Austrije Konzulat Belgije Konzulat Njemačke Konzulat Švedske

Konzulat Švicarske Počasni konzulat Estonije Počasni konzulat Finske Počasni konzulat Italije Počasni konzulat Libanona

Počasni konzulat Poljske Počasni konzulat Nizozemske Konzulat Danske Počasni konzulat Norveške

Patras je od samog osnutka Kraljevine Grčke važno industrijsko sjedište zapadne Grčke. Posljednjih decenija dešavaju se značajne promjene u gospodarskoj strukturi grada, rastu uslužne djelatnosti; trgovina, promet, ugostiteljstvo, dok se tradicionalna industrija (mahom prehrambena i tekstilna) postupno seli iz grada. U Patrasu su smještene velike regionalne punione pića (Coca-Cola, Heineken) Posljednjih decenija razvija se farmaceutska industrija; CBL , Vianex,.

U gradu djeluje velika cementara (Titan Cement) sa vlastitom pomorskom lukom u predgrađu Psathopyrgos. Iznad grada na planini Panahaiko sa koje se pruža prekrasan pogled na grad Patras nalazi se trenutačno najveći Vjetropark - Acciona u Grčkoj ^[4]

Patras je značajni školski centar sa dva sveučilišta i jednim institutom.

• Sveučilište Patras
• Helensko otvoreno sveučilište
• TEI Patras ( Tehnološki edukacijski institut Patras)

U gradu se odigrava Patraski karneval, je najveća takva manifestacija u Grčkoj i jedna od većih u Europi, sa tradicijom od nekih 160 godina. Ovaj karneval započinje 17. siječnja i traje do Čistog ponedjeljka.

Patras je izabran od strane Europska komisija za glavni grad europske kulture Europski glavni grad kulture za 2006. godinu. Manifestacija se je održala pod cenralnom temom Mostovi i Veze, povezujući na taj način i ulogu Patrasa u Grčkoj povijesti kao tradicionalnih Vrata na zapad.

Danas metropolitanski Patras ima oko 230.000 stanovnika, grad se raširio uzduž zaljeva po dužini od 25 km. Najbrže rastu predgrađa na zapadu jer tamo ima više ravnih terena.

Stanovništvo grada kroz protekla dva stoljeća
'Godina	Patras	Gradsko područje
1853	15,854	19,499
1861	18,342	23,020
1870	16,641	26,190
1879	25,494	34,227
1889	33,529	44,970
1896	37,985	51,932
1907	37,728	-
1920	52,174	-
1928	61,278	-
1951	87,570	94,192
1961	96,100	103,985
1971	112,228	120,847
1981	142,163	154,596
1991	161,782	190,463
2001	171,616	210,494
2007 (procjene)	180,000	230,000

Patras je od davnina najvažnije prometno čvorište zapadne Grčke. Preko njegove luke odvija se najveći dio pomorskog prometa sa Jonskim otocima i Italijom. Gradska luka i danas se nalazi u središtu grada, te je postala ograničavajući čimbenik za daljnji razvoj grada. Zbog toga se danas gradi nova luka u jugozapadnom dijelu grada, koja bi trebala zamjeniti staru.

Do Patrasa vodi moderna autocesta iz Atene, koja par kilometara prije grada skreće ka sjeveru i prelazi na grčko kopno velikim mostom Rio-Antirio (izgrađen 2004. g.)

• Zračna luka - Araxos nalazi se oko 40 km od grada.

Aleksinac, Srbija Ammochostos, Cipar Ancona, Italija Bari, Italija Banja Luka,Bosna i Hercegovina Bydgoszcz, Poljska

Canterbury, Australija Craiova, Rumunjska Chişinău, Moldova Gjirokastër, Albanija Harkov, Ukrajina Limassol, Cipar

Linyi, Kina Reggio Calabria, Italija Saint-Étienne, Francuska Savannah, SAD Split, Hrvatska Vilnius, Litva

• Službene stranice grada Arhivirano 2006-08-13 na Wayback Machine-u
• Službene stranice karnevala iz Patrasa Arhivirano 2021-03-15 na Wayback Machine-u
• Informacije o Patrasu Arhivirano 2011-07-21 na Wayback Machine-u (en)
• Vodič kroz Patras Arhivirano 2008-08-21 na Wayback Machine-u