Wikipedija:Nepristrano gledište

 

Pod dostizanjem onog što zajednica na Wikipediji smatra neutralnim misli se na pažljivo i promišljeno analiziranje mnoštva vjerodostojnih izvora, a zatim i na pokušaj prenošenja sadržaja tih izvora čitatelju na način koji je nepristran, proporcionalan, i koliko god je to moguće, lišen uredničkih predrasuda. Cilj Wikipedije jest opisivati sporove, a ne uključivati se u njih. Uređivači bi trebali, iako je prirodno da imaju vlastita gledišta, težiti tome da u dobroj vjeri prenesu potpunu informaciju o temi koju obrađuju, a ne tome da promiču jedno gledište na štetu ostalih. Izraz „neutralnost gledišta” sam po sebi ne znači isključivanje bilo čijih gledišta, nego znači uključivanje svih provjerljivih gledišta koja imaju dovoljnu težinu da bi bila prikazana. Slijedite sljedeće principe kako bi dostigli stupanj neutralnosti prikladan za enciklopediju:

• Izbjegavajte iznositi mišljenja kao da su činjenice.
  Članci obično sadržavaju informacije o značajnim gledištima koja su iznesena o temi koja se obrađuje. Međutim, ta gledišta čitatelju ne smiju biti iznesena u obliku istinitih tvrdnji koje iznosi sama Wikipedija. Umjesto toga, svako takvo pojedino gledište, stajalište ili mišljenje bi trebalo u tekstu biti pripisano točno određenom izvoru ili, tamo gdje je to opravdano, izneseno kao opće ili rasprostranjeno gledište i slično. Na primjer, u članku ne smije stajati „ubijanje životinja radi prehrane je zločin”, ali može biti navedeno kako „Hrvoje H. prehranu mesom smatra zločinom” ili „sve više ljudi ubijanje životinja radi prehrane smatra zločinom”.
• Izbjegavajte iznositi ozbiljno osporavane tvrdnje kao činjenice.
  Ako različiti vjerodostojni izvori donose proturječne tvrdnje o nekoj materiji, odnosite se prema takvim tvrdnjama kao prema mišljenjima, a ne kao prema činjenicama – nikad ih ne prenosite izravno, kao da su činjenice, već ih jasno pripišite izvoru.
• Izbjegavajte iznositi činjenice kao da su mišljenja.
  Neosporavane i nekontroverzne činjenične tvrdnje, koje donose vjerodostojni izvori, trebale bi biti iznesene izravno, u ime Wikipedije. Nepotrebno je pripisivati izvore informacijama koje nitko ne osporava (osim u slučaju kada se naš sadržaj posebno bavi nečijim neslaganjem s inače općeprihvaćenim stavovima), iako navođenje vjerodostojnog izvor nikad ne odmaže u smislu provjerljivosti. Također, odlomak ne bi smio biti sročen tako da izgleda kao da je njegov sadržaj osporavan u vjerodostojnom izvora ako to nije slučaj.
• Koristite neutralni jezik.
  Neutralna točka gledišta je ona koja ne opravdava, ne suosjeća i ne pokazuje naklonost ka nekom gledištu (tj. onom što o nekoj temi iznose vjerodostojni izvori), niti ga osuđuje, omalovažava ili podcjenjuje, iako to ponekad moramo uravnotežiti s potrebom da budemo jasni. Prikazujte mišljenja i sukobljene tvrdnje ravnodušnim i neopredijeljenim tonom. Ne radite od sadržaja urednički komentar. Kada se u članku primjećuje pristranost uređivača članak treba popraviti.
• Prikažite relativnu važnost suprotstavljenih gledišta.
  Pobrinite se da vaše izvještavanje o različitim gledištima bude proporcionalno tako da reflektira relativnu zastupljenost koje svako pojedino gledište ima među vjerodostojnim izvorima, a ne da daje lažni utisak pariteta ili neopravdanu težinu pojedinom gledištu. Na primjer, ako u članku napišemo „Prema S. Wiesenthalu, holokaust je bio program istrebljenja Židovskog naroda u Njemačkoj, ali D. Irving osporava takvo stajalište”, to bi pokušaj uspostave prividnog pariteta između dvije tvrdnje od kojih je prva stav supervećine, a druga marginalni manjinski stav i to na način da se tvrdnje iznose koristeći pripisivanje pojedinom aktivistu u polju pri čemu se načelo proporcionalnosti gubi.

Opća preporuka je da s Wikipedije ne uklanjamo materijal koji je potkrijepljen izvorima samo zbog toga što nam se čini pristranim. Umjesto uklanjanja sadržaja, uvijek prvo pokušajte prepraviti odlomak ili poglavlje kako bi postigli neutralniji ton. Pristrane informacije obično mogu biti uravnotežene informacijama iz drugih izvora čime je moguće dobiti neutralniji pogled u članku pa zato uvijek trebamo težiti rješavanju problema pristranosti kroz normalan uređivački proces. Materijale uklonite iz članka samo onda kad imate dobre razloge tj. kad smatrate da korišteni materijali dezinformiraju ili zavaravaju čitatelja na način koji se ne može ispraviti običnim prepravljanjem odlomka.

Poglavlja koja slijede donose konkretne smjernice za rješavanje uobičajenih slučajeva.

U nekim slučajevima i sam izbor naziva teme ili članka može stvarati utisak uređivačke pristranosti. Iako preferiramo neutralne nazive, oni moraju biti uravnoteženi u smislu jasnoće. Ako je naziv u širokoj upotrebi u vjerodostojnim izvorima (posebno onim pisanim hrvatskim jezikom) pa je zbog toga izgledno da će čitatelji naziv lagano prepoznati, on smije biti korišten iako ga neki mogu smatrati pristranim. Na primjer, široko korišteni izrazi „Jack trbosjek” ili „Pokolj u Škabrnji” su legitimni nazivi za teme kojima se bave, iako možda izgleda da sadržavaju vrijednosne sudove. Najbolji naziv za neku temu ovisi o kontekstu u kojem se spominje. Može biti prikladno i spominjanje alternativnih naziva kao i pojašnjavanje kontroverzi oko njihovog korištenja, pogotovo ako je tema koju opisuju glavna tema o kojoj se govori.

Gornji savjet se posebno odnosi na naslove članaka. Iako mnogi nazivi mogu biti u širokoj upotrebi, samo jedan naziv bi trebao biti izabran za naslov članka, usklađen s pravilom Wikipedija:Imena članaka i drugim sličnim smjernicama. Nazivi članka koji kombiniraju alternativne nazive se ne preporučuju. Na primjer, nazive poput „Kaštela / Grad Kaštela”, „Aluminij / Aluminijum” ili „Koncentracijski logor Jasenovac / Sabirni logor Jasenovac” trebali bi izbjegavati. Umjesto njihovog isticanja u nazivu, ostale uobičajene nazive trebalo bi primjereno obraditi u samom članku i pobrinuti se da postoje potrebna preusmjeravanja.

Nazivi nekih članka su opisni, umjesto da sadržavaju ime pojma koji članak obrađuje. Opisni nazivi bi trebali biti sročeni neutralno, tako da se izbjegne sugeriranje stajališta za ili protiv teme članka. Također u naslovu treba izbjegavati ograničavanje sadržaja članka na gledište samo jedne strane (na primjer, članak s naslovom Kritike pojave X bi bilo bolje nazvati Društvene reakcije na pojavu X). Neutralni nazivi potiču izlaganje više gledišta kao i odgovorno pisanje članaka.

Uređivanje unutarnje strukture članka može iziskivati dodatne napore u svrhu zaštite neutralnosti te da bi izbjegli probleme kao što su POV-račvanje i neopravdana težina. Iako nijedna struktura članka nije zabranjena, mora se prilikom njenog odabira voditi računa o tome da prezentacija teme bude u potpunosti neutralna.

Odvajanje teksta ili druge vrste sadržaja u zasebne djelove ili odlomke samo zbog očite ili prividne pristranosti sadržaja može za rezultat imati strukturu članka koja nije enciklopedijska. Primjer takve strukture je namjerno stvaranje privida dijaloga između proponenata i oponenata neke ideje u nekom dijelu članka kombinirajući naizmjenično dijelove iz više izvora. Takvo namjerno odvajanje sadržaja može stvoriti i privid hijerarhije činjenica pri čemu tvrdnje u glavnom odlomku izgledaju „istinito” i „nesporno”, dok drugi, odvojeni sadržaj ostavlja utisak „kontroverznog” pa se tvrdnje u njemu doživljavaju kao vjerojatno „neistinite”. Pokušajte ostvariti neutralniji sadržaj tako da rasprave i sporove izložite kroz smislenu priču i prirodan tijek članka, a ne izoliranjem ili suprotstavljanjem jednih drugima.

Obratite pažnju i na zaglavlja, fusnote i druge elemente strukture članka koji mogu neopravdano dati težinu jednom gledištu ili aspektu teme članka, na uštrb drugih. Posebno obratite pozornost na strukturna i stilska obilježja članka koja čitatelju mogu otežati nepristrano i ujednačeno sagledavanje vjerodostojnosti svih relevantnih izloženih gledišta.

WP:UNDUE WP:TEŽ

Neutralnost zahtijeva da svaki članak ili druga stranica u glavnom imenskom prostoru (GIP) nepristrano izloži sva značajna gledišta koja su objavljena u vjerodostojnim izvorima srazmjerno značaju koje svako pojedino gledište u njima ima. Relativni značaj koji neko gledište ima među uređivačima na Wikipediji ili u široj javnosti nije relevantno i ne bi se trebalo uzimati u obzir. Davanje opravdane i izbjegavanje davanja neopravdane težine nekom gledištu ili stavu znači da uređivač u članku manjinskim gledištima ili stavovima ne bi trebao davati jednaki prostor ili napraviti jednako detaljan opis kao što ga trebaju imati široko prihvaćena gledišta ili stavovi. U pravilu, stavovi i gledišta ekstremnih ili beznačajnih manjina uopće se ne bi trebali uključivati u članak, osim možda kroz poveznicu u odlomku „Vidi još” koja vodi na zasebni članak o takvim specifičnim gledištima. Na primjer, članak o planetu Zemlji nigdje ne spominje podršku dijela javnosti koju u zadnje vrijeme ima koncept ravne Zemlje, pogled koji zastupa upečatljiva, ali i dalje beznačajna manjina. Kad bi takav sadržaj uključili u glavni članak o Zemlji, to bi takvim rubnim teorijama dalo neopravdanu težinu.

Neopravdanu težinu nekom gledištu se može pridodati na razne načine. Neki od poznatih načina su: (1) dubina detalja, (2) količina teksta, (3) istaknuti položaj, (4) nadopisivanje sadržaja na postojeći sadržaj značajnih gledišta i (5) korištenje fotografija i ilustracija. U člancima koji se zasebno bave manjinskim gledištima takva gledišta i stavovi smiju dobiti više pažnje i prostora. Međutim, čak i na takvim stranicama mora postojati prikladna referenca i poveznica na gledište koje je široko prihvaćeno, gdje god je to svrsishodno, a takvi članci ne smiju prezentirati sadržaj isključivo iz perspektive manjinskog gledišta. Izričito treba voditi računa o tome da je uvijek jasno koji točno dijelovi teksta opisuju manjinsko gledište. Dodatno, u takvim člancima potrebno je izložiti i većinsko gledište i to u mjeri dovoljnoj kako bi čitatelj mogao razumjeti u čemu se manjinsko gledište razlikuje od većinskog, a sve kontroverze koje se tiču detalja manjinskog gledišta moraju biti jasno naznačene i objašnjene. Koliko je točno detalja potrebno ovisi o samoj materiji. Na primjer, članak koji donosi povijesni pregled značenja nekog gledišta, kao što je ono o ravnoj Zemlji, ali koje za razliku od onog o ravnoj Zemlji nema suvremenih zagovornika (uopće ili značajno), smije samo u kratkim crtama spomenuti moderna stajališta pa onda nastaviti s iznošenjem detaljnog povijesnog pregleda razvoja takve jedne ideje te na taj način neutralno prikazati povijest odavno diskreditiranog gledišta. Neka druga manjinska gledišta mogu zahtijevati puno opširniji opis većinskog gledišta kako bi izbjegli navođenje čitatelja na pogrešno mišljenje. Pogledajte smjernicu koja govori o rubnim teorijama.

Wikipedija čitateljima ne bi trebala predstavljati sporove na način da je gledište koje zastupa manjina jednako važno kao većinsko gledište. Gledišta koja zastupa beznačajna manjina ne treba uključivati u članak, osim ako su takva gledišta tema članka, kao u primjeru članka o ravnozemljašima. Davanje neopravdane težine gledištu značajne manjine, kao i uopće uključivanje u članak gledišta beznačajne manjine, može navoditi čitatelja na krive zaključke o značaju i razmjerima spora između većinskog i manjinskih gledišta. Cilj Wikipedije je predstavljanje sukobljenih mišljenja i stavova na način koji je srazmjeran njihovoj zastupljenosti u vjerodostojnim izvorima. To se ne odnosi samo na tekst članka, nego i na fotografije, ilustracije, wiki poveznice, vanjske poveznice, kategorije kao i na sve ostale materijale.

Ovako to navodi osnivač Wikipedije Jimbo Wales u pismu na WikiEN-I iz rujna 2003.:

• Ako je gledište većinsko, onda bi ga trebalo biti lako potkrijepiti navodeći široko prihvaćene preporučene izvore;
• Ako gledište zastupa značajna manjina, ne bi trebao biti problem navesti istaknute pristaše;
• Ako gledište zastupa ekstremno mala manjina, onda takvom gledištu nije mjesto na Wikipediji, bez obzira na to je li istinito ili možete li ga dokazati, osim eventualno u nekom pratećem članku.

Kad određujete ispravnu težinu nekog gledišta uvijek imajte na umu to da moramo uzeti u obzir isključivo učestalost gledišta u vjerodostojnim, objavljenim izvorima, a ne učestalost tog gledišta među suradnicima na Wikipediji ili u javnosti.

Ako ste u stanju dokazati teoriju u koju ne vjeruje nitko osim vas, Wikipedija nije mjesto za iznošenje takvih dokaza. Tek kad vaša teorija bude predstavljena stručnoj javnosti i raspravljena među vjerodostojnim izvorima, prikladna je za uključivanje u Wikipediju. Pogledajte pravila Bez vlastitog istraživanja i Provjerljivost.

Kvalitetno i nepristrano istraživanje zasnovano na najboljim izvorima s besprijekorno reputacijom pomaže u otklanjanju neslaganja oko neutralne točke gledišta. Potražite renomirane knjige i članke iz znanstvenih i stručnih časopisa u knjižnici ili potražite vjerodostojne izvore na Internetu. Pomoć oko pronalaženja izvora visoke kvalitete zatražite od drugih suradnika na stranici za razgovor članka na kojem radite ili postavite pitanje široj zajednici u Kafiću.

U skladu s principom neutralnosti ili nepristranosti, gledištima dodjeljujemo težinu prema njihovoj učestalosti u vjerodostojnim objavljenim izvorima. Kad se renomirani izvori razilaze, a učestalost gledišta je približno jednaka, moramo opisati oba gledišta i nastojati uspostaviti ravnotežu. Proces uspostavljanja ravnoteže uključuje jasno opisivanje suprotstavljenih stajališta, oslanjanjem na sekundarne ili tercijarne izvore koji opisuju neslaganje iz nepristrane točke gledišta.

Wikipedija opisuje sporove ili prijepore, ali se u njih ne uključuje! Neutralno opisivanje sporova zahtijeva prenošenje gledišta, mišljenja ili stajališta u konzistentno neutralnom tonu. U suprotnom se članci brzo pretvore u komentare pristaša, čak i kad se sudionici trude predstaviti sva relevantna gledišta. Kad su teme predstavljene činjeničnim tvrdnjama, a ne nečijim stajalištima ili mišljenjima, neodgovarajući ton može biti unesen u članak kao posljedica načina na koji su činjenice odabrane, predstavljene i organizirane. Neutralni članci su napisani tonom koji osigurava nepristrano, točno i proporcionalno predstavljanje svih gledišta koja su u članak uključena.

Wikipedijski članci o umjetnosti i drugim kreativnim temama (npr. o glazbenicima, glumcima, knjigama i sl.) imaju tendenciju da u iznošenju svakojakih gledišta prevrše dobru mjeru. To ne priliči jednoj enciklopediji. Estetska stajališta su raznolika i subjektivna – ne moramo se svi slagati oko toga tko je najbolji sopran na svijetu. Međutim, primjereno je zabilježiti u članku kako su nekog umjetnika opisali istaknuti stručnjaci, kritičari ili publika. Na primjer, članak o Krleži bi svakako trebao naglasiti da se Krležu smatra jednim od najvećih pisaca koji su pisali hrvatskim jezikom. Općenitije rečeno, ponekad je dozvoljeno i primjereno u članku zabilježiti i istaknuti reputaciju (ili ozloglašenost) osobe o kojoj članak piše u slučaju da je takva reputacija široko rasprostranjena i informativna za čitatelja. Članci o stvaralačkim ili umjetničkim djelima trebali bi donositi širi pregled najčešćih umjetničkih kritika ili tumačenja, po mogućnosti koristeći citate stručnjaka koji takve kritike i tumačenja iznose. Provjerljive kritike stručne publike i javnosti čitatelju daju koristan kontekst za sagledavanje umjetničkih djela.

Ne postoje zabranjene riječi ni izrazi na Wikipediji. Međutim, određene izraze bi trebali koristiti vrlo pažljivo jer mogu uvesti pristranost u članak koji uređujemo. Ne primjer, riječ navodno, kao u izjavi „Ivan je navodno platio sendvič”, ili riječ tvrditi u izjavi „Ivan tvrdi da je platio sendvič”, može implicirati manjak kredibiliteta takve izjave. Koristeći ove ili slične izraze sumnje možemo u članku stvoriti dojam da se jedno gledište preferira u odnosu na drugo. Pokušajte prenijeti činjenice na jednostavniji način, bez da koristite takve dvosmislene riječi. Primjerice, puno bolje je napisati samo: „Ivan je rekao da je platio sendvič”. Težite tome da iz članaka eliminirate izraze koji su laskavi ili dodvornički, ponižavajući ili podcjenjivački, nejasni i neodređeni, predstavljaju otrcane fraze ili direktno podupiru pojedino gledište (osim u slučaju kad su ti izrazi dio citata izvora vrijednog pažnje).

Uobičajen argument u sporovima između suradnika o tome koji izvor koristiti je taj kad jedna strana tvrdi da je neki izvor pristran pa bi prednost trebalo dati drugom izvoru. Neki suradnici tvrde kako se pristrani izvori ne bi trebali koristiti budući da u članke unose neprimjernu pristranost i vlastitu točku gledišta. Međutim, pristrani izvori nisu sami po sebi zabranjeni, samo na osnovi očigledne pristranosti (iako ih mogu diskvalificirati druge kvalitativne značajke izvora). Točka neutralnosti članka postiže se uravnoteženjem pristranosti izvora u članku, stalno vodeći računa o opravdanoj težini i vjerodostojnosti svakog pojedinog izvora, a ne isključivanjem svih onih izvora koji se ne slažu s gledištem uređivača članka. To ne znači da pristrani izvori uopće moraju biti korišteni. Ponekad je za članak bolje da pristrana gledišta naprosto ne koristimo.

Pristrane izjave koje izražavaju nečije mišljenje u članku smiju biti predstavljene isključivo uz prateće pripisivanje u tekstu. Na primjer, rečenica „Ivan Horvat je najbolji nogometaš” izražava nečije mišljenje i ne smije biti navedeno na Wikipediji kao da je činjenica. Smije biti navedeno kao činjenična izjava o nečijem mišljenju kao npr.: „Nogometne vještine Ivana Horvata hvale nogometni stručnjaci M. Blažević i J. Mourinho”. Iznesena mišljenja i dalje moraju biti provjerljiva (WP:PRO) i ispravno pripisana (WP:NI)

Drugačiji pristup bi bio taj da iznesenu tvrdnju preciziramo i direktno potkrijepimo detaljima koji jesu činjenice: „Ivan Horvat je igrač koji u sezoni 2020/2021 ima najveći postotak ispravnih dodavanja u polju i najveći broj postignutih golova po utakmici”. Ljudi se mogu razilaziti oko mišljenja tko je najbolji nogometaš, ali se neće prepirati oko provjerljivih činjenica.

Pokušajte se oduprijeti iskušenju da u članak unesete pristrane izjave koristeći se neodređenim rječnikom ili nejasnim formulacijama poput „Mnogi stručnjaci smatraju da je Ivan Horvat najbolji nogometaš”. Koji stručnjaci? Koliko ih je? Formulacije poput „Većina ljudi smatra” ili „Mnogi stručnjaci smatraju” prihvatljiva je isključivo kad je potvrđena navodom provjerljivih i vjerodostojnih izvora koji donose ispitivanja javnog ili stručnog mnijenja.

POV-račvanje je pokušaj izbjegavanja pravila o neutralnosti članka kreiranjem novog članka o temi koja je već obrađena u izvornom članku, često u pokušaju izbjegavanja kritike ili isticanja negativnih ili pozitivnih gledišta i činjenica o nekoj temi. POV-račvanje je strogo zabranjeno na Wikipediji.

Sve činjenice i značajna gledišta trebaju biti iznesena u jedinstvenom članku, osim u slučaju povezanih članaka proizašlih iz izvornog članka. Naime, neke teme su toliko opsežne da jedan članak nipošto ne može pokriti sve aspekte neke teme u dovoljno razumnoj mjeri pa tada nastaje povezani članak u kojem se detaljno obrađuje pojedini dio glavnog članka. Primjerice, članci Evolucija kao činjenica i teorija i Evolucijska povijest života su podčlanci glavnog članka Evolucija. Ovakav način podjele članka na više manjih članaka dozvoljen je isključivo kad su svi članci napisani u neutralnom tonu. Osim toga, podjela članka na više manjih ne smije predstavljati pokušaj izbjegavanja procesa uspostave konsenzusa na drugom (glavnom) članku.

Pri pisanju članaka postoje slučajevi kad je jednostavno nemoguće zaobići neophodne pretpostavke kako bi mogli uspješno završiti neko poglavlje. Primjerice, ako pišemo o evoluciji, nikome ne koristi detaljno iznošenje kontroverzi između kreacionista i evolucionista u svakom članku na tu temu. Zapravo ne postoji tema koju bi mogli uspješno zaključiti bez da napravimo neke neophodne pretpostavke koje ama baš nitko neće smatrati kontroverznim. To nije slučaj samo na polju evolucijske biologije, već i na poljima filozofije, povijesti, fizike itd.

Teško je donijeti jasno pravilo, ali možda pomogne sljedeći princip: vjerojatno ne postoji dobar razlog za raspravu o nekoj pretpostavci u jednom članku ako postoji drugi članak gdje je detaljna rasprava i iznošenje različitih gledišta o istoj pretpostavci primjerenija. U tom je slučaju sasvim dovoljna kratka napomena ili poveznica.

Wikipedija se bavi različitim poljima ljudskog zanimanja i znanja od kojih su neka često poprišta intenzivnih rasprava, kako u stvarnom svijetu, tako i među suradnicima na Wikipediji. Pravilno razumijevanje i primjena pravila o neutralnosti (WP:NPOV) se traži na svim poljima Wikipedije, ali je često najpotrebnija baš u poljima koja su kontroverzna.

Pseudoznanstvene teorije se od njihovih poklonika često predstavljaju kao da su znanstvene, ali je za njih karakteristično to da ne uspijevaju zadovoljiti znanstvene standarde i pratiti znanstvene metode. Suprotno tome, znanstveni konsenzus po svojoj prirodi predstavlja većinsko gledište znanstvenika o nekoj temi. Stoga, kada se bavimo znanstvenim temama ne smijemo opisivati njima oprečna, pseudoznanstvena mišljenja kao jednakovrijedna. Iako pseudoznanstveni stavovi katkad mogu biti relevantni za neki članak, oni ne smiju zamagljivati i činiti nejasnima u članku iznesena prevladavajuća gledišta unutar znanstvene zajednice. Bilo kakvo uključivanje pseudoznanstvenih stavova u članak ne bi im smjelo davati neopravdanu težinu. Također, u članku izneseno pseudoznanstveno gledište bi trebalo biti jasno označeno kao takvo. Osim toga, u članak mora jasno biti postavljeno i objašnjenje kako znanstvena zajednica gleda na iznesene pseudoznanstvene teorije. Takav pristup nam pomaže u primjerenom iznošenju oprečnih mišljenja, a primjenjiv je i na druge rubne teorije i teme poput nekih oblika povijesnog revizionizma za koje vjerodostojni izvori smatraju kako ili nema dokaza ili takve teorije ignoriraju postojeće dokaze koje im ne idu u prilog. Primjeri takvih rubnih teorija su tvrdnje kako je Papa Ivan Pavao I bio umoren ili da je NASA lažirala slijetanje na Mjesec u sklopu svog programa Apollo.

U slučaju religijskog vjerovanja i običaja sadržaj na Wikipediji ne bi trebao obuhvaćati samo vjerovanja i motive pojedinaca koji su pripadnici te religije, već mora nastojati čitateljima pojasniti kako je do tih vjerovanja i običaja došlo. Sadržaj wikipedijskih članaka o religiji mora biti utemeljen ne samo na religijskim svetim spisima, već i na modernim arheološkim, povijesnim i historiografskim, dakle znanstvenim izvorima.

Neki pripadnici religija mogu prigovoriti kritičnom historiografskom tretmanu njihove vjere na Wikipediji budući da smatraju kako takav analitički pristup predstavlja diskriminaciju njihovih religijskih vjerovanja i stavova. Njihovo gledište može biti spomenuto ako može biti dokumentirano navođenjem relevantnih i pouzdanih izvora, ali ipak valja primijetiti da tu nema kontradikcije. Politika neutralnosti znači da suradnici na Wikipediji trebaju pokušati pisati tekstove poput ovog: „Frizbitarijanci poput velečasnog Dobrolovića vjeruju u To i Tako te smatraju da su takvi stavovi dio Frizbitarijanstva od samih početaka. Sekta koja sebe naziva Čisti Frizbitarijanci, nastala pod utjecajem saznanja suvremenih znanstvenika poput jezikoslovca dr. Detektivića i forenzičara prof. Ikonoklazmića, i dalje vjeruju u To, ali ne i u Kako, već vjeruju u Nešto treće.”

Članke čija je nepristranost sporna obilježite predloškom {{Neutralnost}} ili predloškom {{Jednostrano}} uz precizno obrazloženje na stranici za razgovor. Administratori mogu obrisati predložak Neutralnost postavljen bez obrazloženja.

Predlošci koje možemo koristiti za označavanje članaka ili poglavlja koji imaju problem s nepristranim gledištem su:

• {{Neutralnost}}
• {{Jednostrano}}
• {{Točnost}}
• {{Rad obožavatelja}}
• {{Reklama}}
• {{Neopravdana težina}} (WP:UNDUE)

Linijske oznake koje možemo koristiti za označavanje sadržaja koji ima problem s nepristranim gledištem su:

• {{Neutralnost upitna}} ili skraćeno {{nu}}
• {{Pristrano}}
• {{Potrebno uravnotežiti}}
• {{Nebitno}} (WP:UNDUE)

Pristranost članaka može se prijaviti i na Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost.

• Wikipedija:Pet stupova Wikipedije
• Wikipedija:Pravila Wikipedije
• Wikipedija:Smjernice Wikipedije