Struveov luk

Struveov geodetski luk
Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	1979. (3. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv, vi
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1187

Struveov luk je lanac geodetskih oznaka za triangulaciju, koji se proteže od Hammerfesta u Norveškoj do Crnog mora, prolazeći kroz deset zemalja u ukupnoj dužini od 2.820 km. Luk je uspostavio ruski znanstvenik njemačkog podrijetla Friedrich Georg Wilhelm, u razdoblju od 1816. do 1855., kako bi ustanovio točnu veličinu i oblik Zemlje. U vrijeme uspostavljanja luka, prolazio je kroz samo dvije suverene države: personalnu uniju Švedske i Norveške te Rusko Carstvo.

Godine 2005., luk je uvršten u UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Luk se izvorno sastoji od 258 trokutova i 265 izvornih točaka. Na popisu Svjetske baštine se nalaze 34 izvorne točke sa svojim različitim oznakama, kao oznake u kamenu, željezni križevi, obelisci i sl.

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Struveov luk

• (fr.) (engl.) UNESCO-ov opis
• Fotografije postaja u Moldaviji :
  • [1]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2007. (Wayback Machine)
  • [2]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2007. (Wayback Machine)
  • [3]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2007. (Wayback Machine)
• (norv.) Statens kartverk: Stuve-linjen inn i UNESCO
• (norv.) Miljøverndepartementet: Norske punkter på Struves triangelkjede
• (engl.) FIG - Proposal to UNESCO for the Struve Geodetic Arc to become a World Heritage Monument
• (šved.) (pdf) Sveriges nästa världsarv?  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. listopada 2005. (Wayback Machine) - En artikel i tidningen Kart- och Bildteknik om Struves mätningar

v • u Svjetska baština u Estoniji Povijesno središte grada Tallinna • Kihnu • Struveov luk1) Estonska nematerijalna svjetska baština Baltička slavlja plesa i pjesme2) • Kulturni prostor Kihnua • Polifona glazba Seto Leelo • Tradicija parnih kupelji iz Võromaa 1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  2) Zajednička svjetska baština Estonije, Latvije i Litve

v • u Svjetska baština u Finskoj Kulturna dobra (6) Drvena crkva u Petäjävesi (1994.) • Povijesni grad Rauma(1991.) • Eneolitsko groblje u Sammallahdenmäki (1999.) • Struveov luk1) (2005.) • Utvrda Suomenlinna (1991.) • Povijesna tvornica kartona u Verlau (1996.) Prirodna dobra (1) Visoka obala (Höga Kusten)/Kvarken2) (2000.) 1) Zajednička svjetska baština Švedske i Finske,  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)

v • u Svjetska baština u Latviji Povijesno središte Rige • Struveov luk1) Latvijska nematerijalna svjetska baština Baltička slavlja plesa i pjesme2) • Kulturni prostor Suita 1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  2) Zajednička svjetska baština Latvije, Estonije i Litve

v • u Svjetska baština u Litvi Arheološki lokalitet srednjovjekovnog grada Kernavėa • Kurska prevlaka1) • Struveov luk2) • Povijesno središte Vilniusa Litavska nematerijalna svjetska baština Baltička slavlja plesa i pjesme2) • Tradicionalni obrt i simbolika litavskih križeva, Kryždirbystė • Sutartinės, litavske višedijelne pjesme 1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Estonije, Latvije i Litve

v • u Svjetska baština u Norveškoj Petroglifi Alte • Negdašnja četvrt Hanze Bryggen u Bergenu • Zapadni norveški fjordovi Geirangerfjord i Nærøyfjord • Industrijska baština Rjukan–Notoddena • Stara rudarska jezgra Rørosa • Struveov luk1) • Urneška drvena crkva • Arhipelag Vega 1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)

v • u Svjetska baština Ruske Federacije Europa Kulturna dobra (18) Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka1) (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk 2) (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.) Prirodna dobra (3) Komijske prašume (1995.) • Zapadni Kavkaz (1999.) • Petroglifi na Onješkom jezeru i Bijelom moru (2021.) Azija Prirodna dobra (9) Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije3) (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur3) (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.) Nematerijalna svjetska baština (2) Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.) 1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije

v • u Svjetska baština u Švedskoj Kulturna dobra (13) Vikinška naselja Birka i Hovgården (1993.) • Palača Drottningholm (1991.) • Željezara Engelsberg (1993.) • Crkveno naselje Gammelstad u Luleåi (1996.) • Hälsinglandske farme (2012.) • Pomorska luka Karlskrona (1998.) • Povijesna industrijska pokrajina Kopparbergslagen (2001.) • Groblje Skogskyrkogården u Stockholmu (1994.) • Struveov luk1) (2005.) • Poljoprivredni krajolik Stora Alvaret na otoku Ölandu (2000.) • Petroglifi Tanumshedea (1994.) • Dugovalni odašiljač Grimeton kod Varberga (2004.) • Hanzeatski grad Visby (1995.) Prirodna dobra (1) Visoka obala (Höga Kusten)/Kvarken2) (2000.) Mješovita dobra (1) Lappland (1996.) 1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  2) Zajednička svjetska baština Švedske i Finske

v • u Svjetska baština u Ukrajini Kulturna dobra (6) Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata2) (2013.) • Drevni grad Taurski Hersones i njegova chora (2013.) • Kijevsko špiljska lavra* i Katedrala Svete Sofije u Kijevu* (1990.) • Stari grad Lavov* (1998.) • Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih metropolita (2011.) • Struveov luk 3) (2005.) Prirodna dobra (1) Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.) Nematerijalna svjetska baština (2) Dekorativno slikarstvo Petrykivke kao fenomen ukrajinske ornamentalne narodne umjetnosti (2013.) • Kozačke pjesme Dnjipropetrovske oblasti* (2016.) 1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [4]  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine  3) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  * Svjetska baština u opasnosti