[go: up one dir, main page]
More Web Proxy on the site http://driver.im/Prijeđi na sadržaj

Indijska jagoda

Izvor: Wikipedija
Indijska jagoda
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Rosales
Porodica:Rosaceae
Rod:Potentilla
Vrsta:P. indica
Dvojno ime
Potentilla indica
(Andrews) Th.Wolf
Baze podataka

Indijska jagoda (indijska jagodnjača, lat. Potentilla indica; sin. Duchesnea indica) biljna vrsta iz roda petoprsta, podrijetlom iz Azije. alohtona je biljka koja raste i kod nas, često kao dosadan vrtni korov. Zovu je i lažnom jagodom. Plodovi su biljke nalik jagodama, jestivi, sočni ali potpuno bezukusni i siromašni hranjivim tvarima. Smatra se ljekovitom biljkom.

Ljekovitost

[uredi | uredi kôd]

U azijskim zemljama poznata je po svojim ljekovitim svojstvima, uspješno se koristi u tradicionalnoj medicini i homeopatiji. Ima protuupalno, protutumorsko, antiseptičko djelovanje, plodovi se koriste u slučaju neispravnog rada probavnog sustava, za liječenje jetre i gušterače. U Kini, sok bobica koriste za stomatitis. Uvarak lišća biljke koristi se za liječenje ubodnih i drugih rana,te opeklina. Antitumorska svojstva biljke su znanstveno dokazana, a stanovnici mnogih istočnih zemalja koriste plodove za prevenciju raka.[1] Vitaminski bogate bobice blagotvorno djeluju na probavni sustav, rad jetre, gušterače. Voće ima tonički učinak, sposoban vratiti ravnotežu soli u tijelu. U narodnoj kozmetici tropskih zemalja posebno su popularne maske za lice od plodova. Uvarak listova biljke ima sedativni učinak u slučaju neuroze, nesanice, depresivnih stanja. U Kini se voćni sok smatra izvrsnim antiseptikom, a koristi se za liječenje malih čireva u ustima, kod ubodnih rana i kao protuotrov za ugrize zmija.

Sastav

[uredi | uredi kôd]

Plod sadrži šećer (do 3,4 %), vlakna, oko 1,5 % bjelančevina te do 1,6 % pepela ,organske kiseline, pektin, dušik, tanine, alkaloide, kao i soli željeza, kalcija, fosfora, mangana. Među vitaminima, najveći postotak B vitamina, karotena, askorbinske (6,3 mg/100 ml soka) i folne kiseline. Listovi sadrže mnogo vitamina C, te tanina.[1][2]

Dodatna literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Grlić. Lj. Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb 1990.
  • Ли Шичэнь. Китайские целебные травы. Классический труд по фармакологии.: Moskva 2015.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

https://pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Duchesnea+indica

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b http://lektrava.ru/encyclopedia/dyusheneya-indiyskaya/ Pristupljeno 16.06.2019.
  2. tps://www.agroklub.com/hortikultura/ne-to-nije-jagoda/18138/