Rasopasno
Rasopasno (Rosopasno)
| |
|---|---|
  Rasopasno (Rosopasno) Rasopasno (Rosopasno) na karti Hrvatske | |
| Županija | Primorsko-goranska županija |
| Općina/Grad | Dobrinj |
| Mikroregija | otok Krk |
| Najbliži (veći) grad | Krk |
| Nadmorska visina | 169 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.1240 N |
| - z. d. | 14.5599 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 85 |
| Pošta | 51514 Dobrinj |
| Pozivni broj | +385 (0)51 |
| Autooznaka | RI |
Rasopasno, čokavski Rosopasno, je mjesto u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj.
Rasopasno se nalazi u zapadnom dijelu općine Dobrinj, na rubnom području prema općini Malinska-Dubašnica. U unutrašnjosti je otoka, od mora udaljeno nekoliko kilometara.
Spominje se već 1471. godine u glagoljskoj ispravi kojom krčki knez Ivan VII Frankopan daruje nekom Ivanu Seršiću posjede u okolici Sužana. Najstariji dio sela se, međutim, naziva Kirjak, prema crkvici Sv. Kirijaka koja je postojala srednjem vijeku.
Mjesto je dobilo ime po biljci, visokoj travi koja se zove „rosopas“ ( lat. Chelidonium maius ), koju u Dobrinju nazivaju i „svetog Ivana rožice“.
2001. godine, u Rasopasnom je živjelo 85 stanovnika.
Prema prvom poznatom podatku, iz 1780. godine, Rasopasno je imalo 169 stanovnika u 39 kuća.
Kao i za ostala mjesta na otoku Krku, postoje dvojaki podatci o stanovništvu – crkveni ( uračunati su i privremeno odsutni ) i službeni ( državni ). Prema crkvenim podatcima u Rasopasnom je 1898. godine živio 321 žitelj, 1935. godine 306 žitelja, a 1970. godine njih 146. Službeni podatci su nešto manji; 1900. godine 278 stanovnika, 1910. godine 289, 1948. godine 203, 1971. godine 128 stanovnika.
Isto kao i u većini mjesta u unutrašnjosti otoka Krka, u Rasopasnom posljednjih tridesetak godina broj stanovnika stagnira, dok u priobalnim mjestima znatno raste, jer ga je potaklo što se razvijao turizam i infrastruktura.
Većina mještana radi u susjednoj Malinskoj, Krku, Omišlju, Rijeci.
Stoljećima je Rasopasno bilo isključivo poljoprivredno selo, naročito stočarsko. Tome svjedoče i brojne štale, danas napuštene. U novije vrijeme postoji slab ravoj turizma zbog blizine Malinske, ali se on očituje isključivo u obnovi starih kamenih kuća i njihovom iskorištavanju kao smještajnih kapaciteta ( apartmani ).
Donekle je obnovljeno i maslinarstvo.
- Crkva Majke Božje od Uznesenja – 1656. godine braća Ivan i Mihovil Gržetić dobili su dopuštenje od krčke biskupije da o vlastitom trošku izgrade kapelu u Rasopasnom. Oni su prodali svoje posjede na lokalitetima čiji nazivi postoje i danas, te su s tim sredstvima izgradili kapelu koju je 1659. godine posvetio biskup Juraj Georgiceo. Ta je crkva napuštena 1886. godine pa je 1927. godine sagrađena nova sa zvonikom na pročelju.
- Crkvica Sv. Kirijaka postojala je u srednjem vijeku, ali je njezin datum gradnje pa i vrijeme napuštanja potpuno nepoznato. Nema dvojbe da je u 17. st. izvan upotrebe jer su spomenuta braća Gržetić dobila dozvolu za građenje crkve jer ju selo tada nije imalo. Međutim, ostaci crkvice sv. Kirijaka bili su vidljivi još 1963. godine kada je toponomastičar Ive Jelenović u gustoj šikari pronašao tragove nestale pravokutne crkvice.
- Vinko Šamanić – doktor, stručnjak za mikrobiologiju i parazitologiju, niz godina je bio voditelj mikrobiološke službe Zavoda za zaštitu zdravlja u Rijeci te odgovorni urednik „Narodnog zdravstvenog lista“ i časopisa „Medicina“
- Bolonić, Mihovil, Žic Rokov, Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
- Krčki zbornik 35, Povijesno društvo otoka Krka, Rijeka, 1996.