Omišalj - Castelmuschio (tal.Kastelmuskjo, Moschau, njem,) je srednjovjekovni gradić, općina i luka na sjeveroistoku otoka Krka na Kvarneru. ima 1.790 stanovnika, a skupa s turističkim naseljem Njivice općina ima 2.998 stanovnika. Administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji.
Omišalj leži na sjeveroistočnnoj strani otoka oko 80 m visokog strmog brda iznad mora, na unutrašnjoj strani Omišaljskog zalljeva. Iz Omišlja se nudi lijep pogled na Riječki zalljev i Opatijsku rivijeru, strme obale Cresa i obližnju razvedeneu obalu Krka.
Područje se sastoji od dva dijela. Stari dio je na brdu. Novi, obalni dio s hotelskim kompleksom i vilama je cestama povezan sa starim dijelom, a one sa sjeverne strane vode kroz borovu i čempresovu šumu, a sa istočne strane kroz nasade maslina.
Prostran i širok Omišaljski zalljev je izložen jedino sjeveroistočnimvjetrovima (bura) te pruža dobar zaklon za veće brodove. Istočna obala zalljeva, koja se pruža duž poluotoka je pretežno gola, strma i grebenasta, dok je zapadna obala niska.
U pristaništu, koje se nalazi na kraju Omišaljskog zaliva u ovalnoj uvali Pesje, leži kamenit mol, na kraju koga stoji svjetionik sa svjetlosnim signalom: B Bl 4s. Duž mola lako pristaju plovila z gazom od 1,5 do 2 metra. Luka je zaštićena pred svim vjetrovima osim sjeveroistočnog, koji zna prouzročiti velike valove. U zaljevu Pesje postoji također marina, s preko 200 vezova na moru i 60 mjesta na obali. Najveća dubina mora u marini je do 3,5 metra.
Pretpostavlja se da je u prapovijesnom razdoblju tu bila liburnska gradina, a I. st, na dnu zaljeva Rimljani grade naselje Fulfinum, veterana flavijevske dinastije s termom, a na rubu naselja podignuta je paleoršćanska bazilika iz V. stoljeća. Provalom Slavena u VII. st. prestaje život u Fulfinu.
Srednjovjekovni Omišalj se prvi put spominje u XII. st. kao Castrum Musculi (od lat.ad musculi - mjesto školjaka) pa otud i tal. naziv Castelmuschio. U tom stoljeću je sjedište krčkih feudalaca Frankopana gdje grade kaštel na brdu (80 m n/v) koji dominira nad ulazom u Bakarski zaljev. Kasnije su se proširili na kopno (Trsat, Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Novi) te prema unutrašnjosti. Ivan Kukuljević spominje kako je Ivan Frankopan dopustio doseljavanje u Omišalj nekoliko porodica Morlaka iz Morlakije (Velebita) i dodijelio im njive i pašnjake. Krk je u to vrijeme centar glagoljaštva (Bašćanska ploča).
