[go: up one dir, main page]
More Web Proxy on the site http://driver.im/Prijeđi na sadržaj

Idrija

Izvor: Wikipedija
Idrija
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 46°0′N 14°01′E / 46.000°N 14.017°E / 46.000; 14.017
Država  Slovenija
Pokrajina Primorska
Statistička regija Goriška
općina Občina Idrija
Površina
 - Ukupna 14.5 km²[1]
Visina 334.5
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 5 965[1]
 - Urbana gustoća 411.4 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 1270
Službene stranice
www.idrija
Karta
Idrija na mapi Slovenije
Idrija
Idrija

Idrija (njemački: Idria) je nekadašnji rudarski grad slavan po živi, koji danas ima 5 965 stanovnika[1], on je i administrativni centar istoimene Občine Idrija.

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Grad leži na zapadu Slovenije u gornjem toku rijeke Idrijce podno planine Javornik, na nadmorskoj visina od 335 m, udaljen oko 56 km od centra Ljubljane u pravcu zapada.

Historija

[uredi | uredi kod]
Veduta grada iz 18. vijeka

Živa je otkrivena u Idriji negdje pred kraj 15. vijeka, neki izvori navode - 1490. Industrijsko iskapanje počelo je oko 1580. ubrzo je to postao drugi najveći rudnik žive na svijetu, a to je svojevremeno bila vrlo skupa roba, pa je to omogućilo gradu da izgradi i razvije vrlo kvalitetan život. Grad je već od 1581. imao javnu školu, koja je bila protestantska.[2] Tokom 19. vijeka imao je dvije vrlo specijalizirane škole; čipkarsku )od 1876. ) i šumarsku od 1892. A od 1901. u gradu djeluje i gimnazija, to je bila prva srednja škola u Sloveniji u kojoj se nastava odvijala na slovenskom.[2]

Dvorac Gerwerkenegg

Između 1522. - 1533. izgrađen je dvorac Gewerkenegg na brdu Nikovo, on nije podignut kao pravi feudalni dvorac radi obrane, već da bude sjedište uprave rudnika, koja je doista u njemu stolovala narednih 400 godina, ali i kao trezor za skupu živu i dragocjeno žito.[2] Danas se u njemu nalazi Gradski muzej, u kom se pored redovne aktivnosti organiziraju i kulturne manifestacije.

Idrija je još u 18. vijeku izgradila teatarsku zgradu kao prvi grad u Sloveniji, u istom razdoblju izgrađen je prvi moderni silos za čuvanje žita.[2]

Stari ulaz u rudnik

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]
Baština žive, rudnici Almadén i Idrija
Svjetska baštinaUNESCO
Stari ulaz u okno Antonijev Rov
 Slovenija -  Španjolska
Registriran:2012. (36. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:ii, iv
Ugroženost:-
Referenca:UNESCO

Od 2012. Idrija je zajedno sa španjolskim Almadénom uvrštena na Listu mjesta svjetske baštine u Evropi kao lokalitet Baština žive, uspomenu na najstarije i najveće rudnike žive na svijetu.

Idrija još uvijek ima odlučno očuvane domove rudara, sa kompletnim inventarom, dućane u kojim se prodavala živa i rudarski teatar.[3]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Slovenia: Osrednjeslovenska” (engleski). City population. Pristupljeno 24. 04. 2014. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 „Zgodovinski oris” (slovenski). Občina Idrija. Arhivirano iz originala na datum 2014-04-06. Pristupljeno 24. 04. 2014. 
  3. „Heritage of Mercury. Almadén and Idrija” (engleski). UNESCO. Pristupljeno 24. 04. 2014. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]