Zemljopis Tanzanije

Tanzanija ima raznoliku geografiju, uključujući duboka i velika slatkovodna i slana jezera, mnoge nacionalne parkove i najvišu točku Afrike 5895 metara visok Kilimandžaro.

Sjeveroistok Tanzanije je planinski, uključuji planine Meru, Kilimandžaro, Usambaru i Pare. Kilimanjaro privlači tisuće turista svake godine. Zapadno od tih planina je Gregorijev procjep, što je istočni ogranak Velike rasjedne doline. Na sjeverozapadnu je jezero Victoria. To je najveće jezero u Africi po površini i tradicionalno ime izvora rijeke Nil. Jugozapadno od toga je jezero Tanganjika. Središnja Tanzanija je veliki plato, koji je dio istočno afričke visoravni. Južna polovica od ove visoravni je travnjak .

U istočnoj obali je Dar-es-Salaam najveći grad i bivši glavni grad države. Sjeverno od ovog grada leži Zanzibarsko otočje, poluautonomna teritorija Tanzanije koja je poznata po svojim začinima.

Tanzanija ima tropsku klimu s regionalnim varijacijama zbog topografije.^[1] Na visoravni temperature se kreću između 10 i 20 ° C tijekom hladne i tople sezone. U ostataku zemlje temperatura rijetko pada niže od 20 ° C. Najtoplija razdoblja protežu se između studenog i veljače dok je najhladnije razdoblje između svibnja i kolovoza. Raspodjela padalina je neravnomjerna te ovisi o sezoni kiša.

• lokacija: Istočna Afrika, od Indijskog oceana, između Kenije i Mozambika, uključuje otoke Mafia, Pemba i Unguja
• zemljopisne koordinate: 6 ° 00'S 35 ° 00'E
• područje:
  • ukupno: 947.300 km ²
  • zemljište: 885.800 km ²
  • voda: 61.500 km ²
• zemljište granice:
  • ukupno: 3.861 km
  • granične zemlje: Burundi 451 km, Kenija 769 km, Malavi 475 km, Mozambik 756 km, Ruanda 217 km, Uganda 396 km, Zambija 338 km, Demokratska Republika Kongo 459km
• obala: 1.424 km
  • isključivi gospodarski pojas: 370,4 km; 230,2 km
  • teritorijalno more: 22,2 km; 13,8 km
• teren: ravnice duž obale, središnja visoravan; gorja na sjeveru i jugu
• visinske krajnosti:
  • najniža točka: Indijski ocean 0 m
  • najviša točka: Kilimandžaro 5895 m
• prirodni resursi: hidroenergija, kositar, fosfati, željezna rudača, ugljen, dijamanti, drago kamenje, zlato, prirodni plin, nikal
• korištenje zemljišta:
  • obradivo zemljište: 4,23%
  • stalni usjevi: 1,16%
  • drugo: 94,61% (2005.)
• navodnjavana zemljišta: 1.840 km ² (2003.)
• ukupni obnovljivi vodni resursi: 91 km³ (2001.)
• prirodne opasnosti: poplave na središnjem platou tijekom kišne sezone, suša, vulkani
• okoliš - trenutni problemi: degradacija tla, krčenje šuma, pustinja, uništavanje koraljnih grebena prijeti morskim staništima; nedavna suša utjecala na poljoprivredu, biljnom i životinjskom svijetu prijeti nezakoniti lov i trgovina, pogotovo za slonovačom.^[2]

v • u Zemljopis država Afrike Samostalne države Alžir • Angola • Benin • Bjelokosna Obala • Bocvana • Burkina Faso • Burundi • Čad • Džibuti • Egipat1) • Ekvatorska Gvineja • Eritreja • Etiopija • Gabon • Gambija • Gana • Gvineja • Gvineja Bisau • Južni Sudan • Južnoafrička Republika • Kamerun • Kenija • Komori • Demokratska Republika Kongo • Republika Kongo • Lesoto • Liberija • Libija • Madagaskar • Malavi • Mali • Mauricijus • Mauretanija • Maroko • Mozambik • Namibija • Niger • Nigerija • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Srednjoafrička Republika • Sudan • Svazi • Sveti Toma i Princip • Tanzanija • Togo • Tunis • Uganda • Zambija • Zelenortska Republika • Zimbabve Zavisni teritoriji i autonomne regije Ceuta • Kanari • Madeira • Mayotte • Melilla • Raspršeni otoci • Reunion • Sveta Helena2) • Zapadna Sahara Nepriznate države Azavad • Somaliland • SADR 1) Djelomično u Aziji.  2) Uključuje i zavisna područja otok Ascension i Tristan da Cunha.