Velika loža Latvije
| Velika loža Latvije
Latvijas Lielloža
| |
|---|---|
 | |
| Moto | Interrupta Retexam (Popravljam svoje djelo koje je ostalo) |
| Utemeljena | 8. ožujka 2003. |
| Osnivač | Ujedinjene velike lože Njemačke |
| Tip | regularna velika loža |
| Sjedište | Riga |
| Lokacija | Latvija |
| Službena stranica | masonicum |
Velika loža Latvije (latv. Latvijas Lielloža) je regularna slobodnozidarska velika loža u Latviji. Osnovana je 2003. godine uz pomoć Ujedinjenih velikih loža Njemačke.
Nakon ponovnog stjecanja neovisnosti 1991. godine slobodno zidarstvo u Latviji se postupno oživljava. Prvi slobodni zidari primljeni su 1993. godine pod okrilje Velike lože Njemačke (članica Ujedinjenih velikih loža Njemačke) koja je u Rigi 25. svibnja 1996. godine osnovala Ložu "Ivanjski krijes". Nakon toga osnovane su još dvije lože u Rigi 2002. godine. Ložu "Sjeverna zvijezda" je također osnovala Velika loža Njemačke, dok je Ložu "Kod mača" osnovala Velika državna loža Njemačke, također članica Ujedinjenih velikih loža Njemačke.[1]
Unatoč nekim ritualnim kontroverzama među njemačkim velikim ložama, Ujedinjene velike lože Njemačke odlučile su utemeljiti Veliku ložu Latvije 8. ožujka 2003. godine u dvorcu Mežotne pokraj Bauske, djelomično zato što je neregularna Velika loža Francuske počela osnivati lože u Latviji. Novu Veliku ložu brzo je priznala Ujedinjena velika loža Engleske u prosincu 2003. godine. Godine 2005. Velika loža Latvije bila je domaćin 3. baltičke slobodnozidarske konferencije Forum Masonicum Balticum s više od 200 sudionika iz Estonije, Njemačke, Latvije, Litve, Rusije, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva.[1] Do kraja 2000-ih osnovane su još dvije lože; Loža "Apolon" (2006.) u Rigi i Loža "Sidro" (2009.) u Liepāji.[2]
Godine 2014. godine osnovane još dvije lože, "Hanzeatska odanost" u Ventspilsu i "Svijet u malom" u Rigi, a 2017. godine još i Loža "Castor". Godine 2020. osnovane su četiri lože, "Tri okrunjena mača" u Jelgavi, "Svjetlost Gauje" u Valki, "Tri zvijezde Latvije", kao i istraživačka Loža "Academia Petrina".[2]
Sjedište Velika loža Latvije je u Rigi.
U 2024. godini pod zaštitom ove velike lože radi 12 loža, od toga su sedam u Rigi te po jedna u Jelgavi, Liepāji, Ventspilsu i Valki:[2]
- Loža "Ivanjski krijes" (Loža "Jāņuguns") br. 1, Riga – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1924. godine, odnosno po Ivanjskim krijesovima, običaju paljenja vatre uoči svetkovine rođenja sv. Ivana Krstitelja; osnovana je 1996. godine s br. 1010 pod zaštitom Velike lože Njemačke.
- Loža "Sjeverna zvijezda" (Loža "Ziemelzvaigzne") br. 2, Riga – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1750. godine, odnosno po zvijezdi Sjevernjači; osnovana je kao Loge Nordstern No. 1027 pod zaštitom Velike lože Njemačke.
- Loža "Kod mača" (Loža "Pie Zobena") br. 3, Riga – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1750. godine; osnovana je kao Loge Zum Schwerdt pod zaštitom Velike državne lože Njemačke.
- Loža "Apolon" (Loža "Apollo") br. 4, Riga – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1773. godine, odnosno po Apolonu, bogu muške ljepote i medicine u grčkoj mitologiji; radi na engleskom jeziku.
- Loža "Sidro" (Loža "Enkurs") br. 5, Liepāja – nosi naziv po liepajskoj loži utemeljenoj 1921. godine, odnosno po sidru.
- Loža "Hanzeatska odanost" (Loža "Hanzas uzticība") br. 6, Ventspils – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1917. godine; odnosno po trgovačkim cehovima Hanza.
- Loža "Svijet u malom" (Loža "Mazā pasaule") br. 7, Riga – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1790. godine.
- Loža "Castor" (Loža "Castor") br. 8, Riga – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1777. godine; odnosno po latinskom nazivu za Ricinus.
- Loža "Tri okrunjena mača" (Loža "Pie trim kronētiem zobeniem") br. 9, Jelgava – nosi naziv po jelgavskoj loži utemeljenoj 1775. godine.
- Loža "Svjetlost Gauje" (Loža "Gaujas Gaisma") br. 10, Valka[3] – nosi naziv po rijeci Gauja.
- Loža "Tri zvijezde Latvije" (Loža "Pie trim Latvijas zvaigznēm") br. 11[a] – nosi naziv po zvijezdama s grba Latvije.
- Loža "Academia Petrina" (Loža "Pētera Akadēmija") br. 12[a] – istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj visokoškolskoj ustanovi u Latviji.
Velikom ložom upravlja veliki majstor koji se bira na trogodišnje razdoblje.
Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 30 regularnih velikih loža.[4]
Velika loža Latvije upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove. Obredi koji se rade u plavoj loži su:[2]
- Schröderov obred – njemačka inačica, radi se u četiri lože;
- Zinnendorfski obred[b] (samo prva tri stupnja) – radi se u tri lože;
- Fesslerov obred (samo prva tri stupnja) – radi se u tri lože;
- Emulacijski obred – radi se u jednoj loži na engleskom jeziku.
Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata.
- Vrhovno vijeće 33. stupnja Latvije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda (Augstākā Rāte Latvijā) – nadležno za rad Škotskog obreda.[5]
Vrhovno vijeće 33. stupnja Latvije je osnovano 13. listopada 2007. u Rigi uz pomoć vrhovnih vijeća iz Njemačke, Nizozemske i Francuske.[5] Ovome je prethodilo osnivanje lože savršenstva i kapitela ružinog križa 2004. godine, aeropaga 2005. i konzistorija 2006. godine.[6]
Pod okriljem Vrhovnog vijeća rade u Rigi:[6][c]
- Loža savršenstva "Clavis Rigensis" (Perfekcijas loža "Clavis Rigensis")
- Kapitel ružinog križa "Templa Pils" (Rožukrusta Kapituls "Tempļa Pils") – nosi naziv po latinskom izrazu za dvorac Hrama.
- Aeropag "Garlieb Merkel" (Areopāgs "Garlībs Merķelis") – nosi naziv po njemačko-baltički piscu Garliebu Helwigu Merkelu.
- Konzistorij "Johann Gottfried Herder" (Konsistorija "Johans Gotfrīds Herders") – nosi naziv po njemačkom književniku Johannu Gottfriedu Herderu.
- ↑ a b Orijent lože nije poznat.
- ↑ Zinnendorfski obred je inačica Švedskog obreda
- ↑ Loža savršenstva je tijelo Škotskog reda za članove od 4° do 14° stupnja, Kapitel ružinog križa je za članove od 15° do 18° stupnja, Aeropag je za članove od 19° do 30° stupnja a Konzistorij je za članove od 31° i 32° stupnja.
- ↑ a b Brīvmūrniecības vēsture Latvijā. masonicum.lv (latvijski). Pristupljeno 15. svibnja 2024.
- ↑ a b c d Latvijas Lielloža / Latvijas lielložas organizācija. masonicum.lv (latvijski). Pristupljeno 15. svibnja 2024.
- ↑ Jāņa loža "Gaujas Gaisma". ur.gov.lv (latvijski). Pristupljeno 15. svibnja 2024.
- ↑ The Grand Lodge of Latvia is Officially Recognized by... masonicum.lv (engleski i latvijski). Pristupljeno 15. svibnja 2024.
- ↑ a b Supreme Council 33 for Latvia of the Ancient and Accepted Scottish Rite. aasr.lv (engleski). Pristupljeno 15. svibnja 2024.
- ↑ a b AASR in Latvia. aasr.lv (engleski). Pristupljeno 15. svibnja 2024.