Međaši slobodnog zidarstva
Međaši slobodnog zidarstva ili masonski međaši (engl. Masonic Landmarks) su skup načela za koje mnogi masoni tvrde da su drevni i nepromjenjivi propisi slobodnog zidarstva. Pitanje "regularnosti" masonske lože, velike lože ili velikog orijenta se određuje u kontekstu međa. Budući da je svaka velika loža samostalna, bez ijednog tijela koje vrši vlast nad cijelim slobodnim zidarstvom, tumačenja ovih načela mogu se i razlikovati, što dovodi i do polemika oko priznavanja. Različite masonske jurisdikcije imaju različite međaše.[1]
Prema Percyju Jantzu, masonski pojam međaš ima biblijsko podrijetlo. On navodi Mudre izreke 22,28: "Ne pomiči prastare međe koju su postavili oci tvoji."[2] što se odnosi na kamene stupove postavljene za označavanje granica na zemlji. Dalje citira židovski zakon: "Ne uklanjaj međe svojih susjeda, koje su oni davno postavili u tvoje nasljedstvo," da naglasi kako ove međe označavaju nasljedstvo.[3] Albert Mackey proširuje navedno povijesnim značajem međa: "Univerzalni jezik i univerzalni zakoni masonerije su međe, ali nisu i lokalne ceremonije, zakoni i običaji koji se razlikuju u različitim zemljama. Pokušaj izmjene ili uklanjanja ovih svetih međa... jedno je od najgroznijih kaznenih djela koje mason može počiniti."[4] Mark Tabbert vjeruje da stvarna pravila i propisi postavljeni u ranim masonskim međama proizlaze iz potraživanja srednjovjekovnih klesara.[5]
Prema Općim propisima koje je objavila Premijerna velika loža Engleske 1723. godine "svaka velika loža ima suštinsku moć i autoritet donositi nove propise ili ih mijenjati, radi istinske svrhe ovog drevnog bratstva; pod uvjetom da se uvijek pažljivo održavaju stare međe." Međutim, ovi međaši nisu definirani ni na koji način. George Oliver je 1844. godine napisao kako neke jurisdikcije ograničavaju definiciju masonskih međaša samo na "znakove, rukovanja i riječi", dok druge uključuju ceremonije, inicijacije te podizanje kandidata. Neke također uključuju rekvizite, namještaj i regalije lože ili njihove karakteristične simbole.[6] Oliver je 1863. godine objavio Slobodnu zidarsku riznicu (engl. Freemason's Treasury) u kojoj je naveo 40 međaša. Albert Mackey se nadovezao na oba ova popisa i primijetio da je najpouzdanija metoda definiranja međaša kao "one drevne, a time i univerzalne običaje reda, koji su ili postupno prerasli u akciju kao pravila djelovanja, ili ako ih je nadležno tijelo istodobno donijelo na način da su usvojeni u razdoblju toliko dalekom da u povijesnim zapisima nema podataka o njihovom podrijetlu."
Prvi značajniji postupak definiranja međaša slobodnog zidarstva bio je 1858. godine, kada je Albert Mackey (1807. – 1881.) definirao ukupno 25 međaša:[7]
- bratski načini priznavanja,
- podjela masonerije na tri simbolička stupnja;
- simbolična legenda o Hiramu Abiffu;
- upravljanje bratstvom od strane velikog majstora;
- primarni zadatak velikog majstora je predsjedavanje svim zanatskim skupštinama;
- primarni zadatak velikog majstora je donošenje izuzeća za dodjelu stupnjeva u neredovito vrijeme;
- primarni zadatak velikog majstora je donošenje izuzeća za otvaranje i držanje loža koje inače nisu osnovane;
- primarni zadatak velikog majstora je učiniti masona po viđenju;
- nužnost da se masoni okupljaju u ložama;
- upravljanje ložom od strane starješine i dva nadzornika;
- nužnost da svaka loža, kada se okupi, bude pravilno čuvana;
- pravo svakog masona da bude prisutan na svim glavnim sastancima zanata;
- pravo svakog masona da se žali velikoj loži na odluke svoje lože;
- pravo svakog masona da sjedi u svakoj regularnoj loži;
- niti jedan nepoznati posjetitelj ne smije sjediti u loži, a da ga ne ispitaju i utvrde da je mason;
- niti jedna loža ne može se miješati u posao druge lože;
- svaki mason treba se podrediti zakonima i propisima jurisdikcije u kojoj se nalazi;
- od kandidata za masona se traži da udovolji određene uvjete; naime: treba biti zrele dobi, zdrav i rođen slobodan.
- vjera u postojanje Boga je uvjet za članstvo;
- vjera u uskrsnuće u budući život bit će uvjet za članstvo;
- da će Sveta knjiga biti neizostavni dio postavke svake lože;
- jednakost masona;
- tajnost ustanove;
- temelj spekulativne znanosti na operativnoj umjetnosti, simbolična uporaba i objašnjenja pojmova te umjetnost u svrhu moralnog učenja;
- niti jedan od ovih međaša ne može se promijeniti.
Godine 1911., shvaćajući Mackeyevih 25 međaša kao sažetak masonskog "općeg prava", pravnik Roscoe Pound (1870. – 1964.) je izdvojio njih sedam kao međaše:[8]
- vjerovanje u Vrhovno biće (19.);
- vjerovanje u besmrtnost duše (20.);
- Knjiga svetog zakona neizostavan je dio "namještaja" (ili postavke) lože (21.);
- legenda o tri stupnja (3.);
- tajnost [ne navodeći koja] (11., 23.);
- simbolika operativnog zidarstva (24.);
- sloboni zidar mora biti muškarac, slobodan i punoljetan (18.).
U prošlom stoljeću nekoliko američkih velikih loža pokušalo je prebrojati međaše, od Zapadne Virginije (7) i New Jerseyja (10) do Nevade (39) i Kentuckyja (54).[9] Pedesetih godina prošlog stoljeća Povjerenstvo za informiranje o priznavanju pri Konferenciji velikih majstora slobodnih zidara u Sjevernoj Americi podržala je tri "drevna međaša":[10]
- monoteizam – nepromjenjiva i trajna vjera u Boga;
- Svezak svetog zakona – bitan dio postavke lože;
- zabrana rasprava o religiji i politici (unutar lože).
- ↑ The Ancient Landmarks. Masonicdictionary.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. svibnja 2021. Pristupljeno 23. travnja 2024.
- ↑ Mudre izreke Poglavlje 22. biblija.ks.hr. Pristupljeno 23. travnja 2024.
- ↑ Percy Jantz, The Landmarks of Freemasonry, freemasonry.bcy.ca
- ↑ Albert Mackey (1914). An Encyclopedia of Freemasonry and its Kindred Sciences: comprising the whole range of arts, sciences and literature as connected with the institution. Novo i revidirano izdanje / New York: Masonic History Co.
- ↑ Mark A. Tabbert, American Freemasons: Three Centuries of Building Communities. National Heritage Museum, Lexington, MA: 2005, (ISBN 0-8147-8292-2), str. 109.
- ↑ Oliver, G. (1844). Historical Landmarks and other Evidences of Freemasonry. London.
- ↑ Stranice 232. do 243. un Mackey, Albert (1858), Foundations of Masonic Law, American Quarterly Review of Freemasonry and Its Kindred Sciences, II., str. 230–269
- ↑ Poll, Michael R., ed. (2005). "Appendix D: The Landmarks: From Masonic Jurisprudence by Roscoe Pound". Robert's Rules of Order - Masonic Edition Cornerstone Book Publishers. str. 171. (ISBN 9781887560078)
- ↑ Botelho, Michael A. Masonic Landmarks. srmason-sj.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. travnja 2002. Pristupljeno 27. kolovoza 2024.
- ↑ Recognition Standards of Grand Lodges or other Masonic Groups. bessel.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. svibnja 2023. Pristupljeno 27. kolovoza 2024.
- Mackey, Albert G. 1856. The Principles of Masonic Law: A Treatise on the Constitutional Laws, Usages And Landmarks of Freemasonry. Jno. W. Leonard & Co., Masonic Publishers. New York.