Ruski jezik

Ruski jezik
русский язык
Države	Rusija Bjelorusija Estonija Kazahstan Kirgistan Latvija Ukrajina
Regije	Europa, Azija
Etnicitet	Rusi i dr.
Govornici	180 milijuna
Rang	5.
Razredba	indoeuropski  baltoslavenski   slavenski    istočnoslavenski     ruski
Službeni status
Služben	Rusija Bjelorusija Kazahstan Kirgistan Tadžikistan
Ustanova	Ruski institut za jezik V. V. Vinogradova
Jezični kôd
ISO 639-1	ru
ISO 639-2	rus
ISO 639-3	rus
Glottolog	russ1263
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Ruski jezik (русский язык) jest slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini skupinu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na moskovskom narječju.

Ruskim kao materinskim jezikom govori oko 180 milijuna ljudi, od kojih oko 130 milijuna živi u Ruskoj Federaciji. Službeni je jezik u Rusiji, Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški), Kirgistanu (uz kirgiski). U ovim i ostalim zemljama bivšega Sovjetskoga Saveza ruski je materinski jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se rabi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 milijuna ljudi.

Ruski se zapisuje ćirilicom, izvedenom u 10. stoljeću iz grčkog pisma uz dodatak nekih slova glagoljice, za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni latinici reformama koje je započeo Petar I. Veliki godine 1708. Ovo su novo tzv. "građansko pismo" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - Srbi, Bugari, Ukrajinci, Bjelorusi, i Makedonci.

Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne hrvatske ekvivalente:

1) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

2) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.

Ruski ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mekoj (palataliziranoj) varijanti (u hrvatskom postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, meki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mekom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:

Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u hrvatskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', biti) i бить (b'it', udarati) razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mekan (palataliziran).

Ruski jezik je označen književnom redukcijom. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u bjeloruskom), ne označa se u pismu.

• Ruski jezik je osnovica jednog umjetnog (slavenskog) jezika, "sibirskog jezika".
• Mnogi rusizmi su ušli u hrvatski jezik preko srpskog jezika.

U hrvatskoj je jezičnoj praksi prjeslovljavanje ćirilićnih tekstova.

1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ

2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.

• rus. Ы > y
• rus. Щ > šć
• rus. Э > ė

• rus. Я > ja
• rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ
• rus. Ё > jo
• rus. Ю > ju

• Russian. Ethnologue: Languages of the World, 16th edition. SIL International (2009).
• ru.wikipedia.org - Wikipedija na ruskom jeziku

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ruski jezik

v • u Službeni jezici Ujedinjenih naroda arapski • mandarinski • engleski • francuski • ruski • španjolski Izvor: Službena stranica UN-a

v • u Rusija Simboli i identitet Grb Rusije • Zastava Rusije • Himna Ruske Federacije Zemljopis Ruski federalni subjekti • Ruske republike • Ruski krajevi • Ruske oblasti • Gradovi • Europska Rusija • Sibir • Daleki istok Rusije • Klima • Rijeke • Planine • Kavkaz • Ural (gorje) • Volga • Kaspijsko jezero • Nacionalni parkovi Povijest Skiti • Sarmati • Istočni Slaveni • Ruski Kaganat • Kijevska Rus' • Novgorodska Republika • Vladimirsko-Suzdaljska Kneževina • Zlatna Horda • Velika Kneževina Moskva • Moskovsko Carstvo • Rusko Carstvo • Rusko-turski ratovi • Napoleonova invazija na Rusiju • Ruska Republika • Oktobarska revolucija • Ruski građanski rat • RSFSR • SSSR • Istočno bojište (Drugi svjetski rat) • Istočni blok • Vostok 1 • Raspad SSSR-a • ZND • Savez Rusije i Bjelorusije • Rusko-ukrajinski rat • Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. Politika i gospodarstvo Predsjednik • Državna duma • Savjet Federacije • Vlada Ruske Federacije • Predsjednici Vlade • Hrvatsko-ruski odnosi • Hrvati u Rusiji • Oružane snage Rusije • Gospodarstvo • Središnja banka Ruske Federacije • Ruski rubalj • Promet • Transsibirska pruga • Turizam • Popis sveučilišta u Rusiji • Moskovsko državno sveučilište Lomonosov • Ruska svemirska agencija • Putovnica Rusije Društvo, kultura i sport Stanovništvo • Rusi • Etničke grupe • Ruski jezik • Kultura • Umjetnost • Ruski balet • Ruska avangarda • Ruski rock • Ruska kinematografija • Književnost • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Ruska pravoslavna Crkva • Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi • Katolička Crkva • Svjetska baština Rusije • Ruska kuhinja • Votka • Kavijar • Wikipedija na ruskom jeziku • Pobačaj u Rusiji • Sport • Rusija na OI • ZOI 2014. • Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018. • Ruska nogometna reprezentacija • Ruska reprezentacija u hokeju na ledu