Kvasac

Kvasci su eukariotski mikroorganizmi koji su svrstani u carstvo gljiva, s oko 1500 vrsta koje su trenutačno opisane; oni dominiraju u gljivičnoj različitosti oceana. Većina ih se razmnožava aseksualno, tj. pupanjem, iako postoji i nekolicina koji se razmnožavanju binarnom diobom. Kvasci su jednostanični organizmi, iako neke vrste skupa s kvascima mogu postati višestaničnim organizmima stvaranjem niza povezanih pupnih stanica. Veličina kvasaca može uvelike varirati, jer njihova veličina ovisi o vrsti, no u prosječnim mjerenjima bili su veliki od 3 do 4 µm u promjeru, iako neki kvasci mogu doseći preko 40 µm.

Koriste se za proizvodnju kruha, piva, vina, žestokih alkoholnih pića i goriva na bazi etanola.^[1]

Da bi se stanice kvasca razmnožavale i rasle, potrebna im je energija koju dobivaju iz različitih šećera. Kvasci fermentiraju šećere u procesu zvanom alkoholna fermentacija čiji su krajnji produkti ugljični dioksid i alkohol etanol koje stanice kvasca otpuštaju u okolnu tekućinu. Na taj se način proizvode mnoga alkoholna pića iz brašna koja sadrže škrob.

Kvasci se dijele na sljedeće rodove:

• Saccharomyces (Pivski kvasac ili pekarski kvasac - Saccharomyces cerevisiae)
• Rhodotorula
• Pichia
• Candida
• Zygosaccharomyces

• Pekarski kvasac
  • svježi kvasac
  • suhi kvasac
    • instant suhi kvasac
  • starter ili divlji kvasac, inačica pekarskog kvasca^[2]

• Starter ili divlji kvasac, inačica pekarskog kvasca^[3]

• Kvasac Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK

Nedovršeni članak Kvasac koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.