Kinezi

Kina ima 340 milijuna obitelji, s 3.63 osobe po domaćinstvu. Ona se sastoji od roditelja i djece i često je prisutno 3 ili više generacija. U prošlosti kineska obitelj živi pod apsolutnim autoritetom muške glave obitelji. Danas u najnovije doba kako je uvedeno 'planiranje obitelji', kod mnogih obitelji muž i žena počeli su zajednički voditi brigu o domaćinstvo, konzultirajući se s ostalim članovima obitelji. Kod njih je veoma važno reći da se s poštovanjem odnose prema starijim članovima zajednice, i da posvećuju mnogo ljubavi prema svojoj djeci.

Jezici Kineza, koji se često ne mogu međusobno razumjeti, pripadaju velikoj porodici kinesko-tibetskih (sino-tibetskih) jezika. Najbrojnija etnička grupa Han Kineza također govori nizom manje ili više razumljivih dijalekata.

1) Veoma brojna grupa Kantonskih Han Kineza (Cantonese) koji govore dijalektom (ili jezikom) yue raširena je u 45 država s ukupno 65,571,000 ljudi. Najviše ih je izvan Kine u Maleziji, gdje ih živi 1,297,000. Ovdje treba napomenuti da 20,000 Kineza u Gvatemali govori španjolski, a ima ih i 1,100 u Portugalu koji se služe portugalskim jezikom. Također 21,000 kantonskih Kineza živi na Mauricijusu, a govore jezikom hakka.

2) Chaozhou Han Kinezi, nastanjeni u Francuskoj, tek 10,000 pripadnika, govore jezikom min nan.

3) Grupa Dan, koja govori jezikom yue, nastanjena je u zemlji matici, ima 4,414,000 pripadnika.

4) Fukienese (Fukienski) Han Kinezi, ova grupa nastanjena je na Brunejima i ima tek 3,400 članova. Govore jezikom yue.

5) Gan Kinezi (koji također pripadaju pravim Han Kinezima) broje 37,560,000 duša, žive u Kini i govore jezikom gan.

6) Hainanese (Hainanski) Kinezi šive u 5 država (najviše u Kini), svih skupa ima ih 5,578,000. Ostali žive u Kambodži (14,000), Maleziji (104,000), Singapuru (170,000) i Tajlandu (6,500). Govore jezikom min nan.

7) Etnička zajednica Hakka broji 37,310,000 duša, žive u dvadesetjednoj državi. Van Kine najviše ih je na Tajvanu (2,254,000) i Maleziji (1,764,000), svi govore jezikom hakka.

8) Hui'an Kinezi (160,000) živi u Kini i govore jezikom min dong.

9) Huizhou Kinezi iz Kine (3,913,000) govore istoimenim jezikom.

10) Jin Kinezi (57,315,000), svi iz Kine, govore jinyu.

11) Mandarin Kinezi (najveća Han grupa) 816,319,000 pripadnika, govori mandarinski živi u 94 države. Na Tajvanu ih ima 4,712,000; u Sjedinjenim Državama (1,483,000; služe se engleskim). U Bangladešu 2,500 ovih Kineza govori urdu jezikom; 80,000 u Francuskoj govori francuskim; 11,000 u Meksiku govori španjolski; 31,000 na Novom Zelandu služi se engleskim; 140,000 ih ima u Rusiji i govore ruski; 694,000 u Vijetnamu govori vijetnamski. Ovih Kineza ima čak i po nekim egzotičnim otocima i državicama kao što su: Vanuatu (400); Tuvalu (30); Niue (10) pa i u Albaniji (200), i još cijelom nizu država.

12) Min Bei Kinezi žive u 6 država, najviše u Tajlandu (5,623,000) i u matici (2,632,000). Svi govore min bei kineski. Ima ih i na Brunejima, Singapuru, Indoneziji i Maleziji.

13) Min Dong Kinezi (9,313,000), koji govore istoimeni jezik živi u 6 država, najviše u Kini (9,040,000), te nešto u Indoneziji, Bruneju, Maleziji, Singapuru i Tajlandu.

14) Min Nan Kinezi (39,670,000), uglavnom u Kini (32,601,000) govore min nan. Žive ukupno u 13 država, izvan Kine najviše u Maleziji (2,021,000). Također u Singapuru, Tajlandu, Filipinima, Sjedinjenim Državama i drugdje.

15) Min Zhong Kinezi (820,000), govore min zhong, žive u Kini.

16) Pinghu Kinezi iz Kine govore sjeverni zhuang. Ima ih 2,508,000.

17) Pu-Xian iz Singapura, njih 6,000, govori pu-xian.

18) Puxian Kinezi iz Kine (2,706,000) i nepoznatog broja u Maleziji govore pu-xian.

19) Shaojiang (895,000) iz Kine govore južni zhuang.

20) Shaozhou, iz Kine (961,000) govore min nan.

21) Taiwanese (Tajvanski Kinezi) 800 u Kostariki govore Jangshung i 1,000 u Francuskoj se služi mandarinskim.

22) Teochew žive u Maleziji (891,000), Singapuru (534,000) i Kambodži (174,000), svi govore min nan.

23) Waxiang iz Kine (328,000) govore Waxianghua.

24) Wenchow Kinezi u Francuskoj (20,000) govore jezikom wu.

25) Wu Kinezi u Kini (84,202,000) i još devet država govore wu.

26) Xiang (37,056,000) u Kini koji govore xiang, imaju i nepoznat broj pripadnika u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi.

27) Xunpu Kinezi iz Kine (1,100) govore min nan.

• Kristal. Porculan je kod Kineza u upotrijebi preko 4,000 godina. Izrađuje se od posebne bijele gline na temperaturi od 1280 C.
• Svila. Najpoznatiji je kineski proizvod. Po njoj je danas osobito poznata provincija Jiangsu i grad Suzhou, te dinastije Song, Ming i Qing. Ovu elegantnu tkaninu izrađivale su neudane kćeri iz plemićkih obitelji.

 

• Lak. U Kini je umjetnost lakiranja poznata negdje od 200. prije Krista. Dobivaju ga od drveta 'lacquer tree' koje raste u južnoj Kini a visoko je oko 10 metara, nalik je na sok američkog javora.
• Žad. To je ekstremno tvrd kamen (6.5 to 7.0). Oblik mu se daje urezivanjem konopcem i bambusom pomoću zrnaca pijeska. Za obradu jednog kamena potrebno nekoliko mjeseci. Umjetnost u žadu poznata je u Kini od nekih 3500 godina prije Krista. Najpoznatiji majstori u žadu su danas u Suzhou gdje se proizvodi najkvalitetniji žad na svijetu. Nefrit koji su Kinezi koristili došao je iz istočnog Turkistana.
• Bambus. Kina je domovina 1/3 svjetskog bambusa u svijetu, od nekih 1,300 poznatih vrsta. Već nakon četiri godine spreman je za upotrebu. Ima veoma široku primjenu, a koristi se i kao skela.
• Lončarstvo. Lončarstvo je poznato iz prastarih vremena. Blizu grada Yixing nalaze se nalazišta gline koji se crpe nekih 3,000 godina. Ova glina javlja se u pet raznih boja, crvenoj, žutoj, zelenoj, crnoj i purpurnoj i poznata je pod imenom zisha. Od nje su Kinezi izrađivali posude za pripremanje čaja.

Staru kinesku arhitekturu karakterizira superiorna arhitektonska tehnika i umjetnički dizajn koju je čini jedinstvenom. Najpoznatije građevinsko čudo svakako je Veliki zid.

U građevinarstvu se upotrebljava drveni kostur i bojeni dizajn. U feudalno doba boja je u arhitekturi bila točno ograničena na socijalni status. Žuta boja pripadala plemstvu, zelena ostalima. Vrlo česti zmaj ili feniks bojan je na zelenoj podlogi zlatnom bojom.

Imperijalnu arhitekturu karakteriziraju mauzoleji i palače. Kod budističke nailazimo na hramove i pagode, te na razne strukture (na primjer oltari) u taoističkoj.

Kod Kineza stare Kine veoma je značajna vrtna arhitektura, kombinacija struktura i ručno urađenih slika, s prirodnim scenama. Slika, arhitektura i okolina, zajedno s čovjekom u vrtnoj arhitekturi čine punu harmoniju. Carski vrtovi, vrlo često grandiozni, građeni su za kraljevsku obitelj od strane tisuća ljudi. Privatni vrtovi česti su u urbanim sredinama, oni su maleni, lijepog izgleda i mnogostruko funkcionalni. Najpoznatiji privatni vrtovi nalaze se u Suzhou, u provinciji Jiangsu.

Postoje i manastirski vrtovi, po manastirima, prirodno lijepi, koji odišu svetom atmosferom i mirnoćom.

Ovaj stari kulturni narod u mnogočemu osebujan, ima i svoje posebno pismo (ideografsko ) kojim se služi preko milijardu ljudi. Već u periodu Qin (221-206 prije Krista) postojalo je 3,300 znakova. Ono se neprekidno razvija pa se već 100. godine nakon Krista u dinastiji Istočni Han razvilo se 9,535 znakova, slijedi: dinastija Liang (16,917), Sjeverni Song (26,149), Ming (32,200), Qing ((47,043), i danas preko 56,000 pisanih znakova. U modernoj Kini u upotrebi je tek nekoliko tisuća znakova. Nekih 40% od 56,000 znakova tek su varijante drugih.

• www.logoi.com/notes/chinese_letters.html
• www.hitchams.suffolk.sch.uk/asia/letters Arhivirano 2006-05-14 na Wayback Machine-u

Čaj je najpoznatiji kineski napitak. Prema legendi (2700 prije Krista) kineski car je sjedio ispod drveta, kada mu je u šalicu vode koju je kuhao palo lišće (čaja). Kada je probao tu tekućinu iznenadio se koliko ga je revitalizirala. Ponovio je eksperiment, i otada je nastao običaj pijenja toga napitka u Kini.

 

Kinezi na Wikimedijinoj ostavi

• [1]
• Foto album [2] Arhivirano 2008-04-22 na Wayback Machine-u