Zapadna Dvina
| Zapadna Dvina Daugava Западная Двина | |
|---|---|
 | |
| Lokacija | |
| Države |  Rusija Bjelorusija Latvija |
| Gradovi | Riga, Vitebsk |
| Hidrografija | |
| Izvor – aps. visina | Valdajska visoravan (Rusija) 221 m |
| Ušće – aps. visina | Riški zaljev (Baltičko more) 0 m |
| Dužina | 1 020 [1] km |
| Pritoke | Aiviekste, Ogre, Pērse, Dubna, Meža, Disna |
| Hidrologija | |
| Protok – srednji | 678 m³/s |
| Sliv – površina | 88 000 [1] km² |
| Ulijeva se u | Baltičko more |
| Transport | |
| Plovnost | Od ušća do Vitebska |
Zapadna Dvina ili Daugava (ruski: Западная Двина́, bjeloruski: Заходняя Дзвіна, letonski: Daugava, njemački: Düna, poljski: Dźwina) je najveća rijeka u Bjelorusiji i Latviji duga 1 020 km. [1]
Zapadna Dvina izvire na Valdajskoj visoravni u Rusiji, na nadmorskoj visini od 221 metra. Nakon tog teče u velikom luku u smjeru sjeverozapada, preko Bjelorusije i Latvije, da se nakraju kod grada Rige ulije u Baltik.
Zapadna Dvina ima porječje veliko oko 88 000 km²[1], većina tog terena ima nadmorsku visinu između 100 do 200 m tako da je uz korito rijeke mnogo močvara i šuma. U porječju ima preko 5 000 jezera, koja su većinom mala (najveća su Rezna i Lubana u Latviji. [1]
Zapadna Dvina je plovna do Vitebska, a kako je kanalom je preko Berezine povezana s Dnjeprom tako je praktički njome moguće doploviti do Crnog mora. Na rijeci su podignute tri hidroelektrane; Rīgas, Ķegums i Pļaviņas.
