Kužni stup
| Kužni stup | |
|---|---|
 | |
Kužni stup bio je tip zavjetnog stupa - pila, raširen po Evropi za baroka (od polovice 17. do početka 19. vijeka, u vrijeme dok su harale brojne epidemije kuge.[1]
Najčešće su bili posvećeni Djevici Mariji ili Svetom Trojstvu u suštini Bogu u znak zahvalnosti za prestanak epidemije kuge.[2]
Direktni prototip bio je rimski stup uzet iz Maksencijeve bazilike i postavljen ispred Bazilike Santa Maria Maggiore 1614. na čijem je vrhu postavljena skulptura Djevice Marije.
Moda podizanja takvih stupova naročito se raširila po habsburgškim zemljama, u Austriji je gotovo svaki veći grad podigao takav spomenik, od Graza, Linza, Kremsa, Eisenstadta, Wiener Neustadta do Sankt Pölten i Zwettla.[2]
Kužni stup na bečkom Grabenu postao je uzor, po kojem su se podizali slični spomenici po Mađarskoj, Moravskoj i Češkoj.[2]
Taj spomenik je po nalogu cara Leopolda I. počeo graditi kao drveni Johann Frühwirt 1679. Ubrzo nakon tog 1682. Matthias Rauchmüller počeo je klesati kameni stup po nacrtima Francesca Menegattija, kog je kasnije nastavio i dovršio 1692. J. B. Fischer von Erlach, reljefe je izveo Bendl, a skulpture Paul Strudel, Tobias Kracker i Johann Bendel.[2]
- ↑ Marija Mirković. „Barokna sakralna ikonografija na području Zagrebačke biskupije” (hrvatski). Institut za povijest umjetnosti, Zagreb. Arhivirano iz originala na datum 2014-08-01. Pristupljeno 05. 02. 2016.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 „Pestsäulen” (engleski). Austria-Forum. Pristupljeno 05. 02. 2016.
- Pestsäulen (en)