Gospa Częstochowska
| Gospa Częstochowska | |
| |
| ', 11. - 14. vijek | |
| tempera | |
| , Częstochowa | |
Gospa Częstochowska je ikona iz pavlinskog samostana Jasna gora u Częstochowi, koja se štuje kao nacionalna relikvija.[1]
Ikonu je pavlinskom samostanu u Jasnoj gori u Częstochowi darovao oko 1382. Władysław Opolczyk, ali postoji i hipoteza da je ona kupljena u Italiji i preko Ugarske dopremljena u Poljsku gdje se čuvala u lokalnoj crkvi.[1]
Ikona je oštećena 1430. prilikom napada Husita, pa je nakon tog restaurirana. Prikazuje Mariju sa djetetom u tipičnoj pozi Hodegetrije. Oslikana je temperama na lipovoj dasci, sastoji se od 2 sloja boje; donji sloj je bizantnska kompozicija s kraja 11. početka 12. vijeka, a gornji je doslikan tokom 14. vijeka u zapadnom duhu. Ikona je dodatno prebojana za restauracije provedene nakon 1430.[1] Oštećenja (2 na licu i 4 na vratu) prema istraživanja koje je proveo profesor Wojciech Kurpik su autentična, nastala za husitskog napada. Tamni tonovi na licu i rukama rezultat su premazivanja brojnim slojevima laka, koji je vremenom potamnio, ikona je okrunjena 1717. i ponovno 1910.[1]
Kult ikone Gospe od Częstochowe, koji su pokrenuli osnivači pavlinskog samostana u Jasnoj gori krajem 14. vijeka, rastao je tokom sljedećih vijekova. Gotovo svi Poljski vladari tražili su zaštitu od Gospe Čenstohovske, priznate kao kraljice Poljske i Poljaka i darovali je. Najvažniji događaji u historiji su zavjet kralja Jana II Kazimira Vase 1656. u Lavovu i zavjet Poljskog narada u Jasnoj gori 1956., koji je organizirao poljski primas Stefan Wyszyński.[1]
Svetište Jasna gora sa slavnom ikonom postalo je cilj hodočašća iz cijele Poljske, a od 1430. i iz susjednih zemalja uključujući Ugarsku, Saksoniju i Prusiju, a danas je iz Evrope i svijeta.[1]
