Ćiro Truhelka

Ćiro Truhelka
Spomen-bista u Osijeku
Rođenje	02.02.1865. Osijek, Hrvatska
Smrt	18.09.1942. Zagreb, Hrvatska
Prebivalište	Sarajevo
Državljanstvo	Austro-Ugarska
Etnicitet	Čeh
Polje	Arheologija, Historija
Institucija	Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine Filozofski fakultet Skoplje
Poznat po	Arheološka istraživanja: Glasinac, Donja Dolina, Bazilika u Zenici
Religija	?

Ćiro Truhelka (Osijek, 2. II. 1865 – Zagreb, 18. IX. 1942), bio je historičar i arheolog. U Osijeku, gdje se rodio u porodici češkog porijekla, završio je osnovno obrazovanje i niže razrede gimnazije. U Zagrebu je diplomirao Historiju umjetnosti i arheologiju.^[1]

Imao je 21 godinu kada je došao u Sarajevo. Godine 1886. postao je sekretar Muzejskog društva za Bosnu i Hercegovinu i prvi provizorni kustos budućeg Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine sa zadatkom da priprema njegovo buduće otvaranje 1888. Od 1905. direktor je Zemaljskoga muzeja u Sarajevu, i urednik Glasnika Zemaljskog muzeja i na toj dužnosti ostao do 1920. Njegovim zalaganjem izgrađena je nova zgrada muzeja (1908–13). Od samog početka rada ta institucija se, pod Truhelkinim nadzorom, razvijala kao kompleksna kulturna i znanstvena ustanova u okviru koje se njegovalo (i njeguje) više naučnih disciplina: historija, geografija, arheologija (prahistorijska, antička i srednjovjekovna), etnologija, povijest umjetnosti i prirodne znanosti (biologija, geologija i mineralogija), djelomično jezik, književnost, statistika, bibliografija...^[2]

Neumorno je prezentirao kulturno naslijeđe BiH ne samo unutar države, već u Evropi i svijetu. Naslijeđe iz BiH izlagao je u Budimpešti, Beču, Briselu, Parizu... i za to je dobivao nagrade. Upoznavao je Europu s kulturnim naslijeđem BiH koje je u tom vremenu bila nepoznanica. Organizirao je prvi svjetski skup arheologa i antropologa u Sarajevu 1896., a na njemu sudjelovala su sva eminentna imena u to vrijeme.

Bavio se i slikanjem akvarela i crteža u ulju. Posebno su ga privlačili folklorni motivi i povijesna arhitektura BiH.

Godine 1926–31. radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Penzionisan je 1931. Posljednje godine života je proveo u Zagrebu.

• Prvo značajno istraživanje radio je na Glasincu, na gradinama i nekropolama. Ukupno je istražio 207 tumula, među njima i Ararevu gromilu 1890 godine, jedno od najpotnatijih nalazišta, tumul znatne veličine i bogatog sadržaja, otkrio je.^[3] Rezultate istraživanja objavio je 1891. je pod naslovom - Prehistoričke gradine na Glasincu.

• Sojeničko naselje u Donjoj dolini istraživao je u periodu 1899.-1904. god. Tu je našao sojenice na sjevernoj strani gradine. Sojenice su bile izgrađene od hrastova i jasenova drveta. Imale su osnovu prosječne veličine 7.7x5.5 m, ali bilo ih je i većih. Jedna sojenica je imala osnovu veliku 9x6 m. Sojenice su bile dvodjelne, podijeljene pregradnim zidom na veću južnu i manju sjevernu prostoriju. Sjeverna prostorija bila je pregradnim zidom podijeljena na dva mala prostora. U sojenicama je bilo nekoliko vrsta ognjišta.^[4] U Glasniku Zemaljskog muzeja objavio je pet stručnih radova pod istim naslovom - Sojenica u Donjoj Dolini. Svaki rad se odnosio na jedan od ukupno pet istraživanja na ovom lokalitetu. Na osnovu istraživanja, napisao je 1914. god. rad pod naslovom - Kulturne prilike u Bosni i Hercegovini u doba prehistoričko.

• Prahistorijska kultna građevina u Gorici kraj Ljubuškog, 1899. Ćiro Truhelka.^[5]
• Ranokršćanska bazilika u Zenici.^[6] Ćiro Truhelka je najprije otkrio ostatke veće rimske zgrade na čijim je osnovama kasnije podignuta ranokršćanska bazilika, koja je prema Truhelki katedralna.^[7]
• Arheološki lokaliteti u dolini Lašve i oko Stoca
• Katakombe u Jajcu su podzemna crkva (kripta), izdubljene u živoj stijeni, unutar zidina jajačke tvrđave. Ćiro Truhelka je istražio crkvu i dosta vjerno opisao u radu - Katakombe u Jajcu, GZM IV, 1892. 57.-68.^[8]

Da bi antijugoslavenskom hrvatskom nacionalizmu dao čvrstu znanstvenu podlogu, Truhelka je pomoću rasne antropologije razlikovao Hrvate i Srbe. Truhelka je tvrdio da su bosanski Muslimani etnički Hrvati, koji, prema njemu, pripadaju pretežno nordijsko-dinarskom rasnom tipu. S druge strane, većina Srba pripadala je degeneriranoj rasi Vlaha, slično Židovima i Armencima, iako je Truhelka 'bio oprezan u razlikovanju tamnoputih Srba vlaškog podrijetla od svijetlokosih Srba koji su, prema za njega bili čisti Slaveni'.^[9]

U vrijeme dok je vodio "Zemaljski muzej" u Sarajevu, dio znanstvenog rada i istraživanja bio je podređen dokazivanju nekih njegovih pseudoznanstvenih stavova i pokušajima da se nađe potvrda pretjeranim tvrdnjama o prisutnosti katoličanstva u Bosni. S druge strane, u skladu s politikom Austro-Ugarske, sustavno se izbjegavalo ili potiskivalo sve što je bilo vezano za srpsko naslijeđe ili Srbe.

Truhelka je s oduševljenjem pozdravio stvaranje Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine. Napisao je neke rasističke i pseudoznanstvene primjedbe prema Srbima u svojoj knjizi "Uspomene jednog pionira"koja je izdana 1942. godine: “Srbi etnički tuđi rasni elemenat, koji po geopolitičkom svom položaju pripadaju različitim kulturnim područjima, te nikada nisu imali zajedničke kulturne povijesti, vjere i kulturnog života, a ta borba koja se vodi pred našim očima jest borba vlaških došljaka protiv autohtonog žiteljstva Bosne, koje je oduvijek samo hrvatsko.” Tvrdio je da su bosanski Muslimani etnički Hrvati koji pripadaju rasno superiornoj nordijskoj rasi.^[10]