Vukomeričke gorice

Vukomeričke gorice
Planina
Položaj
Koordinate	45°34′45″N 16°00′11″E / 45.5792048155346°N 16.0029602050781°E / 45.5792048155346; 16.0029602050781
Država	Hrvatska Zagrebačka županija Grad Zagreb Sisačko-moslavačka županija
Najbliži gradovi	Velika Gorica, Zagreb
Fizikalne osobine
Najviši vrh	Režidovka 255 m
Ostali vrhovi	Bikovski vrh (243 m) Lakovica (241 m) Kolovrat (238 m) Jurašćak (213 m) Letovanski vrh (203 m)
Vukomeričke gorice Vukomeričke gorice na zemljovidu Hrvatske

Vukomeričke gorice (još nazivane kao Vrhovlje, Vrhovje) nisko su gorje nastalo u neogenu (mlađi tercijar), nekada je to gorje nosilo starohrvatski naziv Gora Pomena.

U vremenu dok je postojalo Panonsko more pritisnute morskom strujom toka rijeke Save sa sjevera i morskom strujom rijeke Kupe s juga, taložili su se sedimenti i pjesci i stvarali niz otočića u smjeru zapad-istok u dužini oko 100 km od naselja Kupinečki Kraljevec na zapadu do Letovanskog vrha iznad naselja Letovanić na istoku. Najširi opseg im je u središnjem djelu, oko 25 km, od naselja Šiljakovina i Velika Buna na sjeveru, Vukomerića na zapadu, Kravarskog i Gornjeg Hruševca u središnjem dijelu, do naselja Cvetnić Brdo na jugu. Samo nisko gorje sastoji se od dva paralelna hrpta, sjeverni nešto viši s vrhovima Režidovka 255 m na zapadu, Bikovski vrh (Glože) 243 m u središnjem dijelu, Letovanski vrh s 203 m na istoku i južni niži hrbat s vrhom Jurašćak 213 m.

Uzdizanjem Panonske ploče i povlačenjem Panonskog mora Vukomeričke gorice ostale su blago uzdignuto nisko gorje (najviši vrh Režidovka 255 metara nadmorske visine) obraslo gustim šumama bukve, hrasta, graba i ponegdje crnogorice.^[1]

Gora Pomena je starohrvatski naziv za današnje Vukomeričke gorice. Hrvatski povjesničar Juraj Ćuk istražio je staro nazivlje te utvrdio podrijetlo toponima Gora Pomena. I danas se u nekim naseljima Vukomeričkih gorica rabi ime Gora Pomena, a odnosi se na jedan gorski masiv Vukomeričkog niskog gorja iznad naselja Donji Hruševec prema naselju Cerje Letovanićko, na tom dijelu Vukomeričke gorice su najstrmije, a predio je okovan gustim šumama zvanim Burdelj u kojima su istrebljeni posljednji Vukovi tek 1953. godine.

Kraj je vrlo rano naseljen i kultiviran zbog okolnih negostoljubivih močvarnih krajeva. Od poljodjelskih kultura najzastupljeniji i najznačajniji su vinogradi i voćnjaci, zatim slijedi stočarstvo i svinjogojstvo te ponešto povrtlarstvo i ratarstvo.

Vukomeričke gorice su osrednje naseljen kraj prvenstveno zbog odljeva stanovništva u susjedne gradove, Veliku Goricu, Sisak, Karlovac i Zagreb.

Danas su Vukomeričke gorice, zbog sačuvane prirode, privlačan turistički kraj na pogodnoj nadmorskoj visini i u blizini većih gradskih središta (Zagreb, Velika Gorica, Karlovac, Sisak).

• Dodatak:Popis naselja na Vukomeričkim Goricama

• Vukomerić, Kravarsko i Vukomeričke gorice  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2017. (Wayback Machine)