Telč

Telč
Zastava	Grb
Koordinate: 49°11′N 15°28′E / 49.183°N 15.467°E / 49.183; 15.467
Država	Češka
Pokrajina	Vysočina
Povijesna pokrajina	Moravska
Gradonačelnik	Roman Fabeš
Površina	24.86 km2
Nadmorska visina	514 m
Stanovništvo	5.812 (2006.)
Poštanski broj	588 56
Službena stranica www.telc-etc.cz
Karta
Telč Položaj grada na karti Češke

Telč (njemački: Telsch) je maleni grad na rijeci Jihlava u južnoj Moravskoj, u Češkoj, u pokrajini Vysočina. Nalazi se blizu grada Jihlava na Češko-Moravskoj visoravni, okružen jezerima, na izvoru Telčský potoka koji se odmah istočno od grada ulijeva u rijeku Moravska Thaya. Telč je podijeljen na naselja: Studnice (Studnitz), Telč Podolí, Telč Staré Město, Telč Štěpnice i Město Telč Vnitřní.

Povijesno središte grada je gradski trg koji je jedinstven kompleks duge urbane plaze s dobro očuvanim renesansnim i baroknim kućama s visokim zabatima i arkadama otvorenim prizemljem. Zbog toga je 1992. godine upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Grad je osnovan u 13 stoljeću kao kraljevska utvrda na vodi, na raskršću trgovačkih putova između Bohemije, Moravske i Austrije. Najstariji spomen grada je iz 1207., a 1315. godine čečki kralj Ivan Luksemurški ga je prodao gospodarima Wartenberga, a 1339. godine oni ga mijenjaju za južnomoravski Bánov s gospodarima Hradeca.

U drugoj polovici 14. stoljeća je u Telču izgrađen gotički dvorac koji je u 15. stoljeću dobio jače zidine i novi toranj-portal. U 16. stoljeću, utvrđeni dvorac nije zadovoljavao potrebe svog vlasnika, plemića Zachariáša od Hradeca, koji ga je dao urediti u renesansnom stilu. Prizemlje je nanovo nadsvođeno, pročelja ukrašena tehnikom zgrafita, a dvorane i stambene prostorije su ukrašene štuko ukrasima i iluzionističkim slikama 1553. godine. Kasnije je dvorac dobio i veliki engleski park.

Nakon što su 1602. izumrli muški nasljednici obitelji Hradec, Telč je pripao obitelji Slavata^[1] i grad su 1645. godine poharali Šveđani tijekom Tridesetogodišnjeg rata. Protureformacija je dovela Isusovce u grad koji od 1666. – 67. grade Crkvu Imena Isusova prema planu Domenica Orsija.

Kada je 1712. godine izumrla obitelj Slawata, grad i dvorac je pripao obitelji Podstatští iz Prusinovice (njem. von Prusinowitz), sve do 1945. godine.

Prema popisu iz 1930. godine ovdje je živjelo 4.270 stanovnika u 783 kuća. Za čehoslovačku nacionalnost izjasnilo se 4.182 stanovnika, a 29 za njemačku. Ovdje je živjelo 3.924 rimokatolika, 169 evangelika, 32 pripadnika čehoslovačke husitske crkve i 78 Židova.

Povijesno središte Telča
Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	1992. (16. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:621
Koordinate	49°11′02″N 15°27′11″E / 49.184°N 15.453°E / 49.184; 15.453 (WD)
Telč

Najznamenitiji u Telču je njegov slikoviti gradski trg čije su kuće z 16. i 17. st. postale UNESCO-ova svjetska baština 1992. godine. Gospin stup i fontana u središtu gradskog trga potječu iz 18. stoljeća.

Pored Isusovačke crkve u gradu se nalaze i starije, Crkva sv. (Kostel svatého Ducha) i župna Crkva sv. Jakova (Kostel svatého Jakuba).

Koncem srpnja i početkom kolovoza, od 1982., u Telču se održava jedan od najstarijih glazbenih festivala u Češkoj, Praznici u Telču (Prázdniny v Telči), na kojem sudjeluju slavni češki izvođači, uz kazališne priredbe i umjetničke izložbe i radionice.

• 
  Odraz Crkve sv. Jakova u jezeru
• 
  Slikovita pročelja na trgu
• 
  Zalazak sunca nad Telčem
• 
  Park dvorca u Telču
• 
  Praznici u Telču 2007.

Telč ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

• Rothenburg ob der Tauber, Njemačka
• Šaľa, Slovačka
• Waidhofen an der Thaya, Austrija
• Belp, Švicarska
• Figeac, Francuska
• Wilber, SAD

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Telč

• Joachim Bahlcke u. a.: Handbuch der historischen Stätten Böhmen und Mähren, Kröner-Verlag, Stuttgart 1998., str. 601. – 603. ISBN 3-520-32901-8

• Službena stranica grada  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. veljače 2009. (Wayback Machine) (češ.) (engl.)
• Telč - informacije i kultura (češ.) (engl.)

v • u Svjetska baština u Češkoj Kulturna dobra (15) Český Krumlov (1992.)  · Hodočasnička crkva sv. Ivana Nepomuka (1994.)  · Povijesno selo Holašovice (1998.)  · Krajolik za uzgoj i osposobljavanje konja za svečane kočije u Kladruby nad Labem (2019.)  · Palača Kroměříž s parkom (1998.)  · Kutná Hora (1995.)  · Lednice–Valtice (1996.)  ·  Dvorac Litomyšl (1999.)  · Stup Presvetog Trojstva u Olomoucu (2000.)  · Povijesno središte Praga (1992.)  · Povijesno središte Telča (1992.)  · Židovska četvrt i Bazilika sv. Prokopija u Třebíču (2003.)  · Veliki lječilišni gradovi Europe (Frantiskovy Lazne, Karlovy Vary i Mariánské Lázně) (2021.)  · Vila Tugendhat u Brnu (2001.) Prirodna dobra (1) Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2021.) Nematerijalna svjetska baština (5) Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj1) (2016.)  · Slovački verbunk, regrutacijski ples (2008.)  · Sokolarstvo2) (2010.)  · Pokladni običaji u području Hlinecko (2010.)  · Povorka kraljeva u jugoistočnoj Češkoj (2011.) 1) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke  2) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  3) Zajednička svjetska baština 18 europskih zemalja

Nedovršeni članak Telč koji govori o gradu u Češkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.