Regije Hrvatske

Ovaj članak ili odlomak mogao bi sadržavati originalne ideje ili plodove originalnog istraživačkog rada, što bitno umanjuje njegovu nepristranost. (Rasprava)Vidi: Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Republika Hrvatska može se na nekoliko načina podijeliti na regije. One nemaju administrativnu potporu jer je Hrvatska podijeljena na županije, a svaka se regija obično sastoji od nekoliko županija.

Grb	Ime	Mjesto	Opis
	Središnja Hrvatska		Središnji dio Republike Hrvatske. Najveći je grad Zagreb, glavni grad Hrvatske.
	Dalmacija		Južni i glavni dio hrvatske obale. Najveći je grad Split.
	Slavonija		Istočni dio Hrvatske. Najveći je grad Osijek.
	Istra		Istarski poluotok. Najveći je grad Pula.

Republika Hrvatska može se podijeliti i na kontinentalnu i jadransku Hrvatsku.

1. Kontinentalna Hrvatska (regije EU NUTS 2;^[1] 2,9 milijuna stanovnika)

Regionalni kompleksi od 150 000 do 800 000 stanovnika:

• Zagrebačka regija;
• Varaždinska regija;
• Osječka regija;
• Slavonskobrodski kraj;
• Karlovačko-sisačka regija;
• Bjelovarsko-virovitička regija;
• Vukovarsko-vinkovačka regija.

2. Jadranska Hrvatska (regije EU NUTS 2;^[1] 1,4 milijuna stanovnika)

Regionalni kompleksi od 150 000 do 800 000 stanovnika:

• Riječka regija;
• Zadarska regija;
• Splitska regija;
• Pulska regija.

• Banovina
• Bilogora
• Dalmacija
  • Dalmatinska zagora
    • Kninska krajina
    • Drniška krajina
    • Mućki kraj(uža Zagora)
    • Imotska krajina
    • Vrgoračka krajina
    • Cetinska krajina
    • Poljica
  • Dubrovačka regija
  • Sjeverno dalmatinsko primorje
  • Srednje dalmatinsko primorje
    • Delta Neretve
• Gorski kotar
• Istra
• Kordun
• Lika
• Međimurje
• Moslavina
• Podravina
• Pokuplje
• Posavina
• Prigorje
• Primorje
• Slavonija i Baranja
  • Slavonija
  • Baranja
  • Srijem
• Turopolje
• Varaždinština
• Zagorje
• Zagreb
• Žumberak

Urbano-geografski sklopovi gradova, predgrađa i okolice s više od 50 000 stanovnika:

• Zagrebačka urbana regija (1 100 000 stanovnika) 
• Osječka urbana regija (130 000 stanovnika)
• Rijeka urbana regija (220 000)
• Zadarska urbana regija (125 000)
• Splitska urbana regija (260 000)
• Slavonskobrodska urbana regija (100 000)
• Varaždinsko-čakovečka urbana regija (100 000)
• Karlovačka urbana regija (80 000)
• Vukovarsko-vinkovačka urbana regija (80 000)
• Pulska urbana regija (80 000)
• Sisačko-petrinjska urbana regija (70 000)
• Šibenska urbana regija (55 000)
• Dubrovačka urbana regija (50 000)

• Gdje nas je premalo, a gdje previše: razmještaj stanovništva Hrvatske | Geografija.hr. web.archive.org. 5. kolovoza 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2012. Pristupljeno 26. ožujka 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
• Magaš, Damir. Veljača 2017. Main Croatian Urban Centres in the European NUTS Regionalisation Context. 10 Years of EU Eastern Enlargement. Österreichischen Akademie der Wissenschaften
• Magaš, Damir. Srpanj 2015. Nodal-functional (gravitational) regionalisation of Croatia. Geography of Croatia. University of Zadar