Razgovor:Cerna

Ovdje stavljam sve što je nedavno dodano u članak a prepisano je sa stranice http://www.cernaonline.com. Ostat će ovdje dok se ne dobije potvrda da postoji dozvola za preuzimanje sadržaja.--Donatus 12:32, 22. veljača 2007. (CET)

Općinsko vijeće

1. Zlatko Meteš 2. Hrvoje Bilić 3. Mato Jakšić 4. Željko Štrkalj 5. Ivan Puljić 6. Marko Čipin 7. Evica Salić 8. Josip Matijević 9. Tomislav Berač 10.Kristina Katić 11.Antun Jakopčević 12.Dario Kuduz 13.Marko Majstorović 14.Jakiša Šitum 15.Božo Mišić

Smatra se da je područje gdje se danas nalazi Cerna bilo naseljeno još u prapovijesno vrijeme. Specifičan položaj uzvisine,tzv. "Graca" koje je nekad bilo s tri strane omeđeno s vodom činilo ga je vrlo povoljnim za izgradnju utvrda. Prvi spomen

Ipak,prvi spomen imena Cerna datira iz 1244. godine gdje se u darovnici Bele IV bosanskim biskupima Cerna spominje kao granično područje. Citirat ćemo u orginalu dio teksta gdje se prvi puta prema dosadašnjim nalazima nalazi u pisanom dokumentu ime Cerna: "est ibi commetanea terra castrensis nomine Cerna", što znači: ondje je susjedna gradska zemlja imenom Cerna. U ovom kratkom citatu svaka riječ ima veliko značenje. Vidljivo je da se naselje zove gradom (castrum) a u tom smislu nije presmiono tvrditi da je Cerna već bila i župa. Castrensis znači da se radi o kastrenzima,a tim imenom zvali su se u to vrijeme pojedinci, koji su držali slobodno svoje zemlje, ali nisu pripadali višem plemićkom redu.Gradokmetski red u posjedovanju počeo se postupno ukidati oko 1300.g., te su posjede kao nagradu za svoje dobre odnose sa kraljevim dvorom počeli dobivati uvaženi plemički posjednici. stara šumarija Gorjanski

Cernu je na taj način stekla jedna grana Gorjanskih.U blizini crkve sv. Mihaela u Cerni, Gorjanski su podigli svoj tvrdi grad, koji su sazidali od kamena, cigle, naboja i drvene građe. Gorjanski su svoj kastel u Cerni mnogo cijenili te ga često spominju u svojim spisima. Cerna je u još prije 1408. godine postala središte distrikta (kotara), te su u njoj bili nastali i uredi i jako obrtničko i trgovačko središte. Cerna je i kasnije ostala središte distrikta, koji su Gorjanski uredili oko svojeg posjeda, oko ušća potoka Biđa u Bosut. U tom položaju Cerna je zabilježena g. 1408. Distriktom je upravljao kastelan utvrđenja, koje su Gorjanski podigli na sastavku Biđa u Bosut, na temeljima ranijih utvrda. Cernu izumiranjem obitelji Gorjanski 1507. g. dobili novi vlasnici Nađpoi i Zayi. Posebno se spominje ugledni plemić Franjo Zay. Oni su iste godine stekli ivankovački posjed, pa su se ta dva velika područja pred katastrofu našla u jednim rukama. Meteševa gostiona Dolazak Turaka

Turci su zemljište između Bosuta i Dunava, u Donjem Povučju i Zapadnom Pobosuću osvojili od g.1526-1536. U prvom svojem pohodu 1526. osvojili su cijelo Podunavlje, a u Pobosuću lijevu stranu od Ilače do Vinkovaca.Poslije te vojne ostalo je u kršćanskim rukama cijelo desno Pobosuće i sav kraj od Vinkovaca i Cerne na zapad.Turci su stekli ovo područje u svojem napadu 1536. kada su četvrti put osvajali zemljište između Save, Dunava i donje Drave. Tada su im se redom poispredavali tvrdi gradovi u Povučju, Pobiđu i susjednom dijelu Posavine, od Kostromana, Cerne i Poljane do Gradiške, Cernika i Voćina. Zapravo u cijelom tom kraju i nije bilo prave borbe, te je stanovništvo prešlo u tursko gospodstvo gotovo bez gubitaka. Pod Turcima od g.1536. do 1692. staro katoličko stanovništvo bilo se ipak održalo u razmjernom broju. To se vidi već i po tome što se tu za toga vremena bila očuvala i crkvena župa koja je mogla neograničeno djelovati i u 16. i u 17. st. park nekada Vojna krajina

Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. g. Slavonija je oslobođena od turske vlasti i ulazi u sastav Habsburške Monarhije pri čemu postaje pogranično područje s Otomanskim Carstvom iz kojega neprekidno prijete provale i pljačke. Kako bi zaštitila i iskoristila slavonsko bogatstvo te uvela mir i red, Habsburška Monarhija počevši od 1701.g. donosi niz naredbi o organizaciji i reorganizaciji "granice na Savi" tj. Vojne Krajine.Vojna krajina smješta u Cernu upravu 8. kompanije Brodske regimente. Prilikom osnivanja Vojne krajine u Slavoniji 1702.g. Cerna je imala 34 kuće i domaćinstva, iz kojih je bio unovačen 31 krajišnik. Zapis iz Beča

27.11.1786.-opis Cerne u Ratnom arhivu u Beču

Cerna leži u ravnici. Sastoji se od 120 kuća građenih od pletera, od kojih je 47 pokriveno slamom, 4 trskom, 69 šindrom (drvene dašćice). Ovdje se nalaze 2 stana za časnike i 1 za dočasnike, župni dom i škola od pletera, pod krovom od šindre. Na isti način građene su konjušnica za pastuhe, pojata za vojne vježbe i seoska stražara. Najzad je jedino katolička crkva od dobre građe. Ulice su uređene pod konac. Ovdje se rječica Biđ ulijeva u Bosut (Sosut). Ovo naselje ujedinjava u stvari 2 sela, jedan dio sa 48 kuća leži ušoren duž riječice Biđ, a s onu stranu Bosuta, četvrt sata hoda je druga polovina sa 57 kuća. Crkva sa župnim domom diľe se na prilično velikoj, od davnina nasutoj uzvišici na Biđu. To su dvije uzvišice, razdvojene jarkom. Položaj i mnoštvo kamena na ovim brežuljcima dopuštaju pretpostavku da su ovdje u davna vremena svakako bile sagrađene 2 utvrde, zbog sigurnosti i obrane.

Ime Cerna

O samom imenu mjesta postoji više verzija. Jedna je legenda vezana uz rimsko doba po kojoj je na Gracu postojao grad, koji je prema nekoj zločestoj "crnoj" kraljici narod prozvao Crni grad, pa odatle Cerni grad. Druga kaže da je on tako nazvan, jer je bio izgrađen od hrastovih balvana, koji s vremenom pocrne. No postoji i mišljenje koje povezuje hrastove šume, hrasta cera, sa imenom Cerna. I zaista,u ovim šumama još i sada ima cera. S. Pavičić piše: "Na ceranskom području bilo je šume mnogo i sa jedne i sa druge strane Biđa i Bosuta, a sama je Cerna dobila svoje ime po njoj" . O imenu Cerna, te o njegovom nastanku ima i drugačijih teorija.

Tako neki izvode pojam od rijeći crn, crnica, pa u turskom defteru iz 1574. čitamo Černa, a za Malu Cernu stoji Černica . Drugi se sjećaju rimskog vremena i tvrđavice, pa ime Cerna izvode iz latinske rijeći cerno, cernere što znači razlučiti; vidjeti; promatrati,odnosno cernirati, cerniram, opkoliti zgradu, blok kuća, tvrđu, da ne može nitko izići ni ući . Iz pregleda enciklopedija i starih zemljopisnih karata vidimo da je takvo ili slično ime postojalo i u drugim krajevima (Cernik, Cernica, Cerna Voda i sl.).

gospodarstvo je bazirano na poljoprivredi : stočarstvo i ratarstvo . i gdje koji neuspjeli pokusaj otvaranja industrijske zone radi privlacenja stranih ulagaca koje je svima poznato nemoguca misija zbog sporog rjesavanja potrebne dokumentacije.

• Željko Begović - akademski slikar
• Marinko Bošković, književnik
• Mato Godanj, književnik

Žetvene svečanosti

Žetvene svečanosti su kulturno-umjetnička manifestacija koja se u Cerni održava od 1977. godine. Posvećene su završetku žetvenih radova, i u nju su uključeni svi društveni subjekti mjesta, dok na samoj manifestaciji gostuju KUD-ovi iz raznih mjesta Slavonije.

Manifestacija je značajna zbog očuvanja tradicijskih vrijednosti Slavonije, ali i zbog prezentacije Cerne u široj javnosti tokom održavanja svečanosti.

Žetvene svečanosti su se u početku održavale 27.7. na tzv. Dan Ustanka, dok su nakon osamostaljenja prebačene na prvi vikend prije 15.8. , inače ceranskog kirbaja i dana općine. Svečanosti nisu održane samo 1995. godine za vrijeme akcija "Bljesak" i "Oluja". Žetvene

1755. general Marcy d'Argentean, zapovjednik slavonsko-srijemske Krajine, naredio je da u svim postojećim komunitetima III u Slavoniji počne osnivanje njemačkih skola, a vlasti su 1764. izdale naređenje da se "bar u svakoj satniji osnuje škola i namjesti učitelj (Schulmeister) njemačke narodnosti za popravak toga još surovog krajiškog puka i za odgajanje podčasnika za vojnu službu". U Cerni je bilo sjedište satnije te se i u Spomenici pretpostavlja da bi 1764. mogla biti godina osnivanja škole. Matija Antun Reljković

Iz sljedećih Reljkovićevih stihova vidi se da škola u Cerni postoji u to vrijeme (između 1762-1767.): Ja ne velim od velikih mista, gdi no skule prije toga biše, neg spominjem ona sela ista, koja skule posli načiniše, Kopanica i Lukačev Šamac, ponose se sto su započeli, a za druge dobar stojim jamac, da će pravit, jer ih svaki želi, Sibinj ima, Podvinje i Garčin, Cerna tako, pak još Ivankovo, i Vinkovci to po isti način, sve je već odavno gotovo.

Prvi učitelj o kojem postoje podaci (iz 1774.) bio je podčasnik Martin Vraničić. Škola je bila trivijalna, i u njoj se, kao i u drugim trivijalnim školama, uz vjeronauk učio trivij: čitanje, pisanje i računstvo i to na njemačkom jeziku, a samo se preporučavalo da se vodi računa o domaćem - slavonsko "rackom" jeziku. U to vrijeme cernasku školu su pohađala i djeca iz drugih mjesta.(B.Greda, Gradište, Šiškovci).

Godine 1830. u cerni je otvorena elementarna škola. Školu su bila obvezna pohađati sva muška i ľžnska djeca od navršene sedme do navršene devete godine. Elementarne škole jos su se zvale i narodne (Nationalschulen) i početne (Elementarschulen). Prvi naziv potječe od toga što je u njima nastava izvođena na narodnom jeziku, a drugi što se u njima učio početni temelj vjeronauka, čitanja, pisanja i računstva. Trajale su dvije godine.

Školskim propisom iz 1871. ukinute su do tada postojeće razne vrste škola, a umjesto njih uvedena je OPĆA PUČKA ŠKOLA. Da u prostorijama ne bi bilo previše djece, muška djeca su išla u posebnu školu, a ženska u DJEVOJAČKU, čija je posebna vrijednost u tome što će "valjano obrazovano žensko dijete kao buduća supruga, kućedomaćica i majka obitelji biti od velike koristi po cijeli naraštaj."

Škola neprekidno djeluje do današnjih dana. Od godine 1956. škola djeluje pod imenom OSNOVNA ŠKOLA MATIJA ANTUN RELJKOVIĆ, a godine 1985. dovršena je sadašnja zgrada škole.

KUD Tomislav Cerna osnovano je 1975. godine. Pri KUD-u djeluje i tamburaška sekcija. Plešu i pjevaju izvorne plesove Cerne.

Umjetnost

Dosta se Ceranaca, a neki od njih su već u zreloj dobi, bavi svim oblicima stvaralaštva. Neki to rade samozatajno, za svoju dušu, a neki su to i javno prezentirali. Navest ćemo ove druge jer nam je njihov rad poznat.. Svi su oni dijelom života vezani uz Cernu, neovisno gdje danas žive i djeluju. Likovna umjetnost

BEGOVIĆ, ŽELJKO - akademski slikar. živi u Cemi. Do sada je imao 9 samostalnih i 16 skupnih izložbi. U inozemstvu je izlagao u Mađarskoj, Švicarskoj, Bosni i Hercegovini. Nesebično radi na promidžbi umjetničkih sadržaja i svojim radom oplemenjuje sredinu u kojoj živi i radi. Koordinira već godinama na skupnoj izložbi likovnih umjetnika koja se održava u okviru žetvenih svečanosti. Dizajnira plakate i likovno osmišljava pozornicu. Aktivan je i u školskim događanjima.

CRNJAC, GORAN - živi u Zagrebu. Razvojni put umjetnika ga je preko slikarstva odveo do tattoo arta. U Zagrebu je otvorio svoj tattoo shop.

JEMRIĆ, JOSIP-BUMBI - živi u Zagrebu. Imao je tridesetak samostalnih i više skupnih izložbi. Izlagao je i u inozemstvu: Nizozemskoj, Švicarskoj, Njemačkoj i Engleskoj.

KALIĆ, GORAN - živi u Cerni. Profesor na srednjoj poljoprivrednoj školi u Vinkovcima. Izlagao na više skupnih i samostalnih izložbi.

MRKONJIĆ, ANĐELKO - živi u Osijeku. Imao je pet samostalnih i 28 skupnih izložbi. Osim u Hrvatskoj, izlagao je u Njemačkoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj i Nizozemskoj.

Godinama se u Cerni prigodom žetvenih svečanosti u prostorima Osnovne škole Matija Antun Reljković prikazuju izložbe likovnih stvaratelja. Pjesništvo i proza

BOŠKOVIC, MARINKO - Radove je objavio u tri knjige: "Ceranska bajka", 1999. "U potrazi", 2001. "Katolički blues", 2003. Živi u Vinkovcima.

GODANJ, MATO - Također je objavio tri knjige: "Vrijeme brzo teče", 1998. "Samson i Dalila", 2002. "Posljednje vrijeme", 2002. Živi u Cerni.

JOZIĆ, JANJA - Vrlo je čest gost žetvenih svečanosti. živi u Cerni. Objavila je zbirku pjesama "Sve ove godine", 2003.

ČIČKOVIĆ,IVICA - ČIČI - Pjesnik, živi i radi u Cerni. Objavio zbirku poezije "Poezija, Erotika i Rock'n'Roll" Evo nekih njegovih uradaka : CERNI NA SPOMEN Ja volim svoje mjesto, ali ne rekoh ništa novo, novo ništa. Toliki i prije mene volješe isto; zemlju, dom, vatru kraj ognjišta.

Ja volim svoje mjesto, ali moji obrazi crvene se često. Bio sam vani i vidio nešto, zato kažem i puno, puno više Želim za svoje mjesto.

Siguran sam i znam da možemo više. Siguran sam i znam da možemo bolje. Ali tek kada pohlepu i grabež ostavimo iza sebe. I počnemo misliti ko jedan sa puno elana, htjenja, volje.

Ja volim svoje mjesto. Ali kažem: često se obrazi crvene kada vidim da su drugi lošiji ispred mene. Ljudi, ja volim svoje mjesto, ali...?!

• Nogometni klub "Tomislav" (IV. liga) divizija Vinkovačka
• Sportsko ribolovna udruga "Šaran" Cerna
• Rukometni klub "Cerna"

Šporsko ribolovno društvo " ŠARAN " Cerna - Šiškovci

Dobrovoljno vatrogasno društvo Cerna ima tradiciju dugu više od 110 godina. Osnovano je daleke 1893. godine. Cijelo stoljeće, pa sve do današnjih dana, naši vatrogasci nesebično spašavaju ljude i imovinu svojih sumještana.

Treba istaknuti i to da je DVD dugo godina bio nositelj društvenih aktivnosti u mjestu, jer su u sklopu njega djelovali čitaonica i kinematograf, a često su organizirali priredbe i zabave.

uz pomoc par donacija mjestana vatrogasci su uredili interijer vatrogasnog doma koji sada sluzi za sastanke upravnog odbora VZ Cerne i DVD Cerna  , takodjer se njime koriste i ribici rukometasi lokalne politicke stranke, veterani i druga drustva u Cerni

DVD Cerna se može pohvaliti dugom tradicijom gasenja pozara i spasavanju ljudi i imovine takodjer i sudjelovanju na brojnim vatrogasnim natjecanjima u kojemu su ostvarili znacajne rezultate. U cerni je odrzano i regionalno prvenstvo mladezi i kup Cerne.

vatru gasi brata spasi !