Quincy Jones

Quincy Jones
Rodno ime	Quincy Delight Jones Jr.
Rođenje	14. ožujka 1933.; Chicago, Illinois, SAD
Smrt	3. studenog 2024. (u dobi od 91 godine; Los Angeles, Kalifornija
Žanrovi	r'n'b, soul, funk, big band, swing, bossa nova, jazz, hip hop, rock'n'roll, disco
Zanimanje	glazbeni producent, tekstopisac, skladatelj, aranžer te filmski i televizijski producent
Producentska kuća	Warner Bros., Columbia, Mercury, A&M, Qwest, Epic, ABC, Interscope
WWW	IMDb; Rotten Tomatoes; Facebook; Twitter; UCt8kDOe2ky85ZGoWnYA93Qg YouTube;
	Portal o glazbi
	Portal o životopisima

Quincy Delight Jones Jr. (Chicago, 14. ožujka 1933. – Los Angeles, 3. studenog 2024.) bio je američki glazbeni producent, tekstopisac, skladatelj, aranžer te filmski i televizijski producent. Tijekom svoje karijere duge sedam desetljeća dobio je mnoga priznanja uključujući 28 nagrada Grammy,^[1] nagrade Primetime Emmy i Tony, kao i nominacije za sedam Oscara i četiri Zlatna globusa.^[2]

Jones se proslavio 1950-ih kao jazz aranžer i dirigent prije nego što je ranih 1960-ih producirao pop hit ploče za Lesleyja Gorea (uključujući „It's My Party”) i služio kao aranžer i dirigent u nekoliko suradnji između Franka Sinatre i jazz umjetnika Count Basiea. Jones je producirao tri najuspješnija albuma pop zvijezde Michaela Jacksona: „Off the Wall” (1979.), „Thriller” (1982.) i „Bad” (1987.). Godine 1985. Jones je producirao i dirigirao dobrotvornu pjesmu „We Are the World”, koja je prikupljala sredstva za žrtve gladi u Etiopiji.

Jones je skladao filmsku glazbu za mnoge filmove uključujući: „Čovjek iz zalagaonice” (1965.), „U vrelini noći” (1967.), „Hladnokrvno ubojstvo” (1967.), „Dobar posao u Italiji” (1969.), „The Wiz” (1978.) i „Boja purpura” (1985.). Osvojio je nagradu Primetime Emmy za izvanrednu glazbenu kompoziciju za miniseriju „Roots” (1977.). Dobio je nagradu Tony za najbolju obradu mjuzikla kao producent za „Boja purpura” (2016.).

Tijekom karijere bio je dobitnik brojnih počasnih nagrada uključujući nagradu „Grammy Legend” 1992., humanitarnu nagradu „Jean Hersholt” 1995., počasti Kennedy Centera 2001., Nacionalnu medalju za umjetnost 2011., „Ordre des Arts et des Lettres” u 2014. i počasnu nagradu Akademije 2024. Časopis „Time” ga je proglasio jednim od najutjecajnijih jazz glazbenika 20. stoljeća.^[3]