[go: up one dir, main page]
More Web Proxy on the site http://driver.im/Prijeđi na sadržaj

Prečko

Izvor: Wikipedija
Izmaglica ujutro s pogledom na Prečko krajem rujna 2009. godine.

Prečko je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koje se nalazi na zapadnom dijelu grada na samom rubnom dijelu Trešnjevke, istočno od prigradskog naselja Savska Opatovina i Jankomira, a zapadno od Jaruna, te južno od Španskog.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

U njemu su dvije osnovne škole: Nikola Tesla i Prečko. Prigodom osnivanja općina u Gradu Zagrebu, 1974., ponovno je formirana Općina Trešnjevka u sastav koje tada ulazi i naselje Prečko. Takvo stanje traje do ukidanja općina u Gradu Zagrebu 31. prosinca 1990. Prema podjeli ustanovljenoj Statutom Grada Zagreba 14. prosinca 1999., pripada Gradskoj četvrti Trešnjevka – jug, te čini zaseban mjesni odbor.

Stambeno naselje Prečko izgradilo je poznato zagrebačko građevinsko poduzeće GRO Vladimir Gortan.[1]

Dana 20. kolovoza 1966. kardinal Franjo Šeper izdaje dekret o osnutku župe Novo Špansko. 4. rujna iste godine tadašnji pomoćni biskup zagrebački Franjo Kuharić zajedno s prvim župnikom Adamom Periškićem blagoslivlja bogoslužni prostor. Na Božić 1973. predviđena je lokacija za izgradnju župne crkve Presvetoga Trojstva, koju je u lipnju 1976. blagoslovio tada već nadbiskup Franjo Kuharić.[2]

U Prečkom se nalazi najzapadnije tramvajsko okretište u Zagrebu na kojem se okreću tramvajske linije 5 (Prečko-Park Maksimir) i 17 (Prečko-Borongaj).

Šport

[uredi | uredi kôd]

U naselju djeluje NK Prečko s igralištem kod istoimene škole.

Od 1979. godine na malonogometnom igralištu Kocka u Tijardovićevoj ulici održava se najstariji zagrebački malonogometni turnir na otvorenom, a poslije malonogometnoga turnira Kutije šibica, drugi općenito u Zagrebu.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Od 1983. u kvartu djeluje folklorni ansambl »Croatia«.[3] Među prvima je unutar kojega je počeo djelovati dječji ansambl. Sudjelovao je na nizu tuzemnih i inozemnih folklornih festivala.[4]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Časopis Građevinar 54 (2002) 4Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. srpnja 2007. (Wayback Machine) Iz povijesti graditeljstva - Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo)
  2. O Župi Župa Presvetoga Trojstva Prečko. Pristupljeno 6. veljače 2022.
  3. O nama Folklorni ansambl »Croatia«. Pristupljeno 6. veljače 2022.
  4. Gostovanja Folklorni ansambl »Croatia«. Pristupljeno 6. veljače 2022.
  5. Antonio Bevanda, Prezime dolazi iz Argentine, a Bornini korijeni iz Hercegovine, 24sata, objavljeno 9. ožujka 2015., pristupljeno 24. lipnja 2023.
  6. Birošević, Boris: „Branko Strupar: Od Španskog do zlatne kopačke Belgije”, Kvartovski list, br. 3 (veljača 2022.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]