[go: up one dir, main page]
More Web Proxy on the site http://driver.im/Prijeđi na sadržaj

Svjetski trgovački centar

Koordinate: 40°42′41″N 74°00′45″W / 40.7114°N 74.0125°W / 40.7114; -74.0125 (WD)
Izvor: Wikipedija
Svjetski trgovački centar
Osnovni podatci
Mjesto New York City
Država SAD
Koordinate 40°42′41″N 74°00′45″W / 40.7114°N 74.0125°W / 40.7114; -74.0125 (WD)
Svjetski trgovački centar na zemljovidu grada New Yorka
Svjetski trgovački centar
Svjetski trgovački centar
Svjetski trgovački centar na zemljovidu grada New Yorka
Vrijeme gradnje STC 1: kolovoz 1968.
STC 2: siječanj 1969.
STC 3: prosinac 1979.
STC 4, 5 i 6: 1970.
STC 7: 1983.
−
STC 1: 23. prosinca 1970.
STC 2: 19. srpnja 1971.
STC 3: srpanj 1981.
STC 4, 5 i 6: 1975.
STC 7: svibanj 1987.[1]
Otvorenje 4. travnja 1973.
Rušenje 11. rujna 2001.
Status gradnje Uništen
Arhitekt Minoru Yamasaki
Emery Roth & Sons
Korisnici
Namjena Poslovna zgrada
Vlasnik Lučka uprava New Yorka i New Jerseya do srpnja 2001.
Silverstein Properties od srpnja 2001.
Graditelj Tishman Realty & Construction Company
Tehnički podatci
Visina 417 m
Visina s krovom STC 1: 417 m
STC 2: 415 m
Broj katova STC 1 i 2: 110
STC 3: 22
STC 4 i 5: 9
STC 6: 8
STC 7: 47
Broj dizala STC 1 i 2: 99 u svakom
Površina STC 1 i 2: 400 000 m² svaki
STC 4, 5 i 6: 50 000 m² svaki
STC 7: 170 000 m²
Materijal staklo, čelik, aluminij

Izvorni Svjetski trgovački centar bio je kompleks od sedam građevina u donjem dijelu Manhattana u New York Cityju u Sjedinjenim Državama. Njegova znamenitost, "Blizanci" (dva najviša tornja) koja su se otvorila 4. travnja 1973., su uništeni u napadima 11. rujna 2001., zajedno sa zgradom broj 7 (STC 7). Rušenje dvaju tornjeva je teško oštetilo ostale zgrade kompleksa pa su s vremenom i one srušene.

U vrijeme njihovog završetka, Blizanci su, sa svojim visinama od 417 i 415 metara, bili najviše zgrade na svijetu do 1973. godine kada ih je prešao čikaški Willis Tower. Ostale građevine kompleksa su bile STC 3, 4, 5, 6 i 7. Sve te zgrade su bile izgrađene između 1975. i 1985. godine, a njihova izgradnja je koštala 400 milijuna američkih dolara (2,3 milijarde američkih dolara iz 2014.). Kompleks se nalazio u Financijskom okrugu na Manhattanu i sadržavao 1 240 000 m2 poslovnog prostora.[2][3]

Svjetski trgovački centar je iskusio požar 13. veljače 1975., bombaški napad 26. veljače 1993. i pljačku banke Bank of America 14. siječnja 1998. Godine 1998. je Lučka uprava odlučila privatizirati Svjetski trgovački centar, odnosno iznajmiti zgrade privatnoj tvrtci na održavanje. Najam je dodijeljen tvrtci za nekretnine, Silverstein Propertiesu u srpnju 2001. godine.

U jutro 11. rujna 2001., otmičari pod vodstvom Al-Kaide su odveli dva putnička aviona Boeing 767 u kompleks, zabivši se prvo u Sjeverni toranj u 8:46 pa zatim u 9:03 u Južni toranj, u koordiniranom činu terorizma. Nakon što je izgarao 56 minuta, Južni toranj se urušio u 9:59 sati. 29 minuta kasnije, Sjeverni toranj se također urušio. Napadi na Svjetski trgovački centar su odnijeli 2 753 života.[4] Padajuće krhotine s tornjeva, u kombinaciji s požarima koje su krhotine pokrenule u nekoliko okolnih građevina, su dovele do djelomičnog ili potpunog urušavanja svih ostalih građevina u kompleksu te prouzročile katastrofalnu štetu na deset ostalih velikih građevina u blizni (među njima i Svjetski financijski centar); tri građevine u kompleksu Svjetskog trgovačkog centra su se urušile zbog štete koju je požar prouzročio,[5] a kad se Sjeverni toranj urušio, njegove krhotine su pale na susjedni STC 7, time ga oštetile i zapalile, što je dovelo do urušavanja.[6][7] Proces čišćenja i sanacije na mjestu Svjetskog trgovačkog centra je potrajao osam mjeseci.[8][9]

Svjetski trgovački centar se obnavljao nekoliko godina. Na mjesto starog Svjetskog trgovačkog centra je izgrađeno šest novih nebodera, spomen-ploča na one poginule u napadima i terminal podzemne željeznice PATH-a. Jedan svjetski trgovački centar, otvoren 3. studenog 2014., sa svojih 100 katova je najviša građevina u Sjedinjenim Državama, a ujedno i glavna građevina novog kompleksa.[10]

Projektiranje i izgradnja

[uredi | uredi kôd]

Arhitektonsko projektiranje

[uredi | uredi kôd]
Tipičan tlocrt kata i raspored dizala u Blizancima.

20. rujna 1962., Lučka uprava je najavila odabir Minorua Yamasakija za glavnog arhitekta i Emery Roth & Sons kao pomoćne arhitekte.[11] Yamasaki je smislio nacrt da se Blizanci pripoje; Yamasakijev izvorni nacrt je pozivao da visina zgrada bude 80 katova,[12] ali kako bi ispunio zahtjeve Lučke uprave za 930 000 m2 poslovnog prostora, svaka zgrada je morala biti visoka 110 katova.[13]

Glavni ograničavajući čimbenik u visini građevina je bio problem dizala; što je zgrada viša, potrebno je više dizala koji bi zgradu služili, što zahtjeva više prostora koji bi inače bio rezerviran za najam.[13] Yamasaki i inženjeri su odlučili koristiti novi sustav dvaju "zračnih predvorja" - katova gdje su se ljudi mogli prebacivati s brzih dizala visokog kapaciteta na lokalna dizala koja idu na svaki kat određenog dijela zgrade. Taj sustav, inspiriran Podzemnom željeznicom New Yorka,[14] dopuštao je da se lokalna dizala naslagaju jedna na druga u istom dizalskom otvoru. Postavljena na 44. i 78. katu u svakoj zgradi, dva zračna predvorja su omogućivala dizalima da se koriste efikasnije, povećavajući količinu poslovnog prostora na svakom katu sa 62 na 75 posto tako što se smanjio broj dizalskih otvora.[15][16] Sveukupno, Blizanci Svjetskog trgovačkog centra su imali 95 brzih i lokalnih dizala.[17]

Yamasakijev nacrt Svjetskog trgovačkog centra, otkriven javnosti 18. siječnja 1964, zahtijevao je kvadratna zemljišta sa širinom od otprilike 63 metra na svakoj strani.[12][18] Zgrade su osmišljene s uskim prozorima 46 cm širokim, što je upućivalo na Yamasakijev strah od visina kao i na njegovu želju da se korisnici zgrade osjećaju sigurnim.[19] Yamasakijev nacrt je sadržavao fasadu popločenu aluminijem.[20] Svjetski trgovački centar je bio jedan od najzapanjujućih američkih izvedbi arhitektonske etike Le Corbusiera te je bio iskonski izražaj Yamasakijevih tendencija modernističkoj gotici.[21]

Osim dvaju zgrada, nacrt kompleksa Svjetskog trgovačkog centra je sadržavao četiri niže građevine, sagrađene u ranim 1970-ima. 47-okatni Svjetski trgovački centar broj 7 je dodan u 1980-ima, sjeverno od glavnog kompleksa. Sveukupno, glavni kompleks Svjetskog trgovačkog centra je zauzimao 65 000 m2 gradskog zemljišta.

Izgradnja

[uredi | uredi kôd]
Svjetski trgovački centar u izgradnji 1970. godine

U ožujku 1965., Lučka uprava je započela s otkupnjom zemljišta na mjestu Svjetskog trgovačkog centra.[22] Rušenje je započelo 21. ožujka 1966. kako bi se rasčistilo trinaest blokova niskih građevina u ulici Radio Row za izgradnju Svjetskog trgovačkog centra.[23] Svečanost za početak gradnje Svjetskog trgovačkog centra se održala 5. kolovoza 1966.

Zemljište za Svjetski trgovački centar se nalazilo na odlagalištu, 20 metara ispod kojeg je stjenovito tlo.[24] Da bi se Svjetski trgovački centar izgradio, bilo je potrebno postaviti podzemne temelje od zida guste (poznat kao "kada") duž strane uz West Street kako bi se držala voda iz rijeke Hudson podalje.[25] Metoda guste koju je odabrao glavni inženjer Lučke uprave, John M. Kyle mlađi, je podrazumijevala iskapanje jarka te, kako je ono napredovalo, ispunjavanje ga "gustom" (smjesom bentonita i vode) koja je začepljivala rupe i držala podzemnu vodu podalje. Kada je jarak iskopan, metalni kavez je postavljen i beton izliven, što je istjeralo gustu van. Bilo je potrebno četrnaest mjeseci da bi se zid guste dovršio, a on je bio potreban za iskapanje materijala iz unutrašnjosti zemljišta.[26] 917 465 kubnih metara iskopanog materijala je iskorišteno (zajedno s ostalim nasipnim materijalom) za proširenje obale Manhattana duž West Streeta, odnosno da bi se dobio Battery Park City.[27][28]

U siječnju 1967. godine, Lučka uprava je dodijelila 74 milijuna američkih dolara u ugovorima s raznim dobavljačima čelika, a tvrtka Karla Kocha je unajmljena da postavlja čelik.[29] Tvrtka Tishman Realty & Construction je unajmljena u veljači 1967. da nadgleda izgradnju projekta.[30] Građevinski radovi na Sjevernom tornju su započeli u kolovozu 1968., a radovi na Južnom tornju su popratili od siječnja 1969.[31] Izvorno podzemni, željeznički tunel koji je prolazio ispod rijeke Hudson, kroz kojeg su prolazili vlakovi PATH-a prema terminalu Hudson, ostali su u funkciji kao nadzemni tuneli tijekom gradnje do 1971. godine kada se otvorila nova stanica PATH-a unutar Svjetskog trgovačkog centra.[32]

Svečanost postavljanja zadnjeg dijela STC-a 1 (Sjevernog tornja) se održala 23. prosinca 1970., dok je svečanost STC-a 2 (Južnog tornja) održana kasnije, 19. srpnja 1971.[31] Prvi zakupljivači su se uselili u Sjeverni toranj 15. prosinca 1970;[33] Južni toranj je počeo primati zakupljivače u siječnju 1972. godine.[34] Kada su se Blizanci dovršili, ukupni troškovi Lučkoj upravi su narasli na 900 milijuna američkih dolara.[35] Rezanje vrpce se održalo 4. travnja 1973. godine.[36]

Kao dodatak Blizancima, plan za kompleks Svjetskog trgovačkog centra je uključivao četiri niže građevine, koje su izgrađene u ranim 1970-ima. 47-okatna zgrada STC 7 je dodana u 1980-ima, sjeverno od glavnog kompleksa. Sveukupno, glavni kompleks Svjetskog trgovačkog centra je zauzimao 65 000 kvadratnih metara gradskog zemljišta.[37]

Kritike

[uredi | uredi kôd]
Razmještaj građevina Svjetskog trgovačkog centra

Planovi za gradnju Svjetskog trgovačkog centra bili su kontroverzni. Mjesto za kompleks bila je lokacija koja je uključivala znamenitu ulicu Radio Row koja je bila dom stotinama komercijalnih i industrijskih zakupaca, vlasnicima nekretnina, sitnim poduzetnicima te oko stotini stanara, od kojih su se mnogi protivili prisilnom iseljenju.[38] Skupina sitnih poduzetnika iz te ulice podnijela je sudsku tužbu, preispitivajući pravo Lučke uprave na oduzimanje privatne imovine u svrhu javne primjene.[39] Taj slučaj je, kroz sudski sustav, došao do Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država; Sud je odbio prihvatiti tužbu.[40]

Privatni graditelji nekretnina i članovi Odbora za nekretnine New Yorka, pod vodstvom vlasnika Empire State Buildinga Lawrencea A. Wiena, su izrazili brigu oko toliko "subvencioniranog" poslovnog prostora što odlazi na otvoreno tržište, natječući se s privatnim sektorom kad je zasićenost poslovnim mjestima već bila velika.[41][42] Svi poslovni prostori Svjetskog trgovačkog centra nisu bili potpuno iznajmljeni sve do nakon 1979. i to samo zato što je Lučka uprava iznajmljivala taj prostor relativno jeftinije u usporedbi s poslovnim prostorima u drugim građevinama.[43] Drugi su preispitivali trebala li se Lučka uprava uopće prihvatiti tog projekta kojeg su neki opisivali kao "pogrešan društveni prioritet".[44]

Dizajn Svjetskog trgovačkog centra je dobio niz kritika na svoju astetiku od Američkog instituta arhitekata i drugih skupina.[20][45] Lewis Mumford, autor knjige Grad u povijesti i drugih radova na temu urbanističkog planiranja, kritizirao je projekt i opisao ga, a i druge nove nebodere, kao "uredski ormar od stakla i metala".[46] Izgled Blizanaca je opisan kao sličan "kutijama u kojima su Empire State Building i Chrysler Building došli".[47] Uski prozori Blizanaca, samo 46 cm široki i uokvireni čeličnim stupovima koji su ograničavali pogled, mnogi su mrzili.[19] Aktivistica i sociologinja Jane Jacobs je također kritizirala planove za izgradnju Svjetskog trgovačkog centra, tvrdeći da bi riva grada (izgrađena obala) trebala biti otvorena Njujorčanima da u pogledu na nju uživaju.[48]

Velik prostor kojeg je trgovački centar zauzimao, zamijenivši tradicionalnije, gusto susjedstvo, neki su kritičali smarali negostoljubljivim okolišem koji je poremetio složenu prometnu mrežu tipičnu za Manhattan. Na primjer, u svojoj knjizi Pentagon snage, Lewis Mumford je osudio centar kao "primjer besciljnog gigantizma i tehnološkog egzibicionizma koji sada deru živo tkivo svakog velegrada".[49]

Tijekom mnogo godina, ogromni Trg Austina J. Tobina često je bio pod naletima oštrih vjetrova na prizemlju za što je odgovoran Venturijev efekt između dvaju zgrada.[50] Neki naleti vjetra bili su toliko snažni da se promet pješaka morao potpomagati užadima.[51] 1999. godine ponovno se otvorio trg nakon renoviranja koje je iznosilo 12 milijuna američkih dolara, a ono je uključivalo izmjenu mramornog pločnika sivim i ružičastim granitnim pločama, postavljanje novih klupa, nove sadilice, nove restorane, prehrambene kioske i restorane s vanjskim stolovima.

Kompleks

[uredi | uredi kôd]

Na tipičan radni dan 50 000 ljudi radilo je u Blizancima,[52] a 200 000 ljudi posjećivalo kompleks[53] koji je bio toliko velik da je imao vlastiti poštanski broj: 10048.[54] Blizanci su pružali širok pogled s osmatračnice na vrhu Južnog tornja i restauranta Windows on the World na zadnjem katu Sjevernog tornja. Blizanci su postali poznati širom svijeta, pojavljujući se u mnogim filmovima i televizijskim emisijama, kao i na razglednicama i ostalim suvenirima, stoga su postali ikona New Yorka, pored Empire State Buildinga, Chrysler Buildinga i Kipa slobode.[55]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Povijest Blizanaca. Lučka uprava New Yorka i New Jerseya. 1. lipnja 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. prosinca 2013. Pristupljeno 17. kolovoza 2015.
  2. ↑ Holusha, John. 6. siječnja 2002. Poslovni prostor; na tržištu poslovnih nekretnina, vrijeme nesigurnosti. The New York Times. Pristupljeno 21. studenoga 2008.
  3. ↑ Ford prepričava detalje 11. rujna. Real Estate Weekly. BNET. 27. veljače 2002. Pristupljeno 3. siječnja 2009.
  4. ↑ Smrt čovjeka zbog prašine Svjetskog trgovačkog centra dovodi ukupan broj poginulih na 2 753. NY Daily News. Associated Press. 18. lipnja 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. prosinca 2019. Pristupljeno 14. rujna 2015.
  5. ↑ Miller, Bill. 1. svibnja 2002. Zaštita nebodera možda nije izvodljiva, tvrde federalni inženjeri. Orlando Sentinel. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013. Pristupljeno 24. studenoga 2013.
  6. ↑ Građevinska studija svojstava Svjetskog trgovačkog centra, Glava 5. WTC 7 – odjeljak 5.5.4
  7. ↑ Završno izvješće o urušavanju Građevine broj 7, Svjetskog trgovačkog centra., str. 37.
  8. ↑ Iovine, Julie V. 27. rujna 2001. Dizajneri gledaju preko ruševina. The New York Times. Pristupljeno 31. srpnja 2010.
  9. ↑ Zadnji čelični potporanj. The New York Times. 30. svibnja 2002. Pristupljeno 31. srpnja 2010.
  10. ↑ Novi Svjetski trgovački centar se penje sve do 100. kata. Associated Press. 2. travnja 2012.
  11. ↑ Esterow, Milton. 21. rujna 1962. Imenovani Arhitekti Svjetskog trgovačkog centra. The New York Times
  12. ↑ a b Huxtable, Ada Louise. 19. siječnja 1964. Novo doba slavi. The New York Times
  13. ↑ a b Huxtable, Ada Louise. 26. siječnja 1964. Najveće građevine slave novo doba. The New York Times
  14. ↑ Gillespie (1999), p. 76
  15. ↑ Lew, H.S., Richard W. Bukowski, Nicholas J. Carino. Rujan 2005. Projektiranje, izgradnja i održavanje strukturnih sustava i sustava za sigurnost života (NCSTAR 1-1) (PDF). Nacionalni institut standarda i tehnologije. str. 9CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  16. ↑ Gillespie (1999), pp. 75–78
  17. ↑ Ruchelman (1977), p. 11
  18. ↑ NIST NCSTAR 1-1 (2005), p. 7
  19. ↑ a b Pekala, Nancy. 1. studenoga 2001. Profil izgubljene znamenitosti, Svjetski trgovački centar. Journal of Property Management
  20. ↑ a b Huxtable, Ada Louise. 29. svibnja 1966. Tko se boji visokih i loših građevina?. The New York Times
  21. ↑ Darton (1999), pp. 32–34
  22. ↑ Ingraham, Joseph C. 29. ožujka 1965. Lučka uprava otkupila donjigradski prostor. The New York Times
  23. ↑ Gillespie (1999.), str. 61.
  24. ↑ Iglauer, Edith. 4. studenoga 1962. Najveći temelj. The New Yorker. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. prosinca 2001.
  25. ↑ Kapp, Martin S. 9. srpnja 1964. Visoke zgrade će stajati na dubokim temeljima. Engineering News Record
  26. ↑ Gillespie (1999.), str. 68
  27. ↑ Gillespie (1999.), str. 71
  28. ↑ New York je dobio zemljište vrijedo 90 milijuna američkih dolara za ništa. Engineering News Record. 18. travnja 1968.
  29. ↑ Ugovori ukupne vrijednosti od $74 079 000 dodijeleni za Trgovački centar. The New York Times. 24. siječnja 1967.
  30. ↑ Kihss, Peter. 27. veljače 1967. Radovi na Trgovačkom centru pripadaju Tishmanu. The New York Times
  31. ↑ a b Kronologija Svjetskog trgovačkog centra. PBS – American Experience. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. svibnja 2007. Pristupljeno 15. svibnja 2007.
  32. ↑ Carroll, Maurice. 30. prosinca 1968. Dio Hudsonovih tunela pretvoren u nadzemni tunel. The New York Times
  33. ↑ Povijest Blizanaca, Lučka uprava New Yorka i New Jerseya  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. prosinca 2013. (Wayback Machine).PANYNJ.gov. 2013. pristupljeno 11. rujna 2015.
  34. ↑ NIST NCSTAR 1-1, str. 36
  35. ↑ Cudahy (2002), p. 58
  36. ↑ Gillespie (1999.), str. 134
  37. ↑ Nobel, Philip. 2005. 16 jutara: arhitektura i pretjerana muka za budućnost nulte točke. Macmillan. str. 54. ISBN 0-8050-8002-3
  38. ↑ Gillespie (1999), pp. 42–44
  39. ↑ Clark, Alfred E. 27. lipnja 1962. Zatražena sudska zabrana na Trgovački centar. The New York Times
  40. ↑ Arnold, Martin. 13. studenoga 1963. Neprijatelji Trgovačkog centra su izgubili slučaj na Vrhovnom sudu. The New York Times
  41. ↑ Gillespie (1999.), pp. 49–50
  42. ↑ Knowles, Clayton. 14. veljače 1964. Započela nova bitka za Trgovački centar. The New York Times
  43. ↑ Eric Jaffe. 12. rujna 2012. Klimava povijest Svjetskog trgovačkog centra u svijetu nekretnina. The Atlantic Cities. Atlantic Media Company. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. rujna 2012. Pristupljeno 12. rujna 2012.
  44. ↑ Kheel požuruje Lučku upravu na prodaju Trgovačkog centra. The New York Times. 12. studenoga 1969.
  45. ↑ Steese, Edward. 10. ožujka 1964. Kvarenje siluete zgrada na horizontu grada. The New York Times
  46. ↑ Whitman, Alden. 22. ožujka 1967. Mumford vidi grad zadavljen zbog viška automobila i ljudi. The New York Times
  47. ↑ Geist, William. 27. veljače 1985. About New York: 39 years observing the observers. nytimes.com. New York Times. Pristupljeno 23. rujna 2014.
  48. ↑ Alex Sparburg Alexiou (2006), Jane Jacobs: urbani vizionarka, New Brunswick: Rutgers; ISBN 978-0-8135-3792-4; p. 78.
  49. ↑ Mumford, Lewis. 1970. Pentagon snage. Harcourt Brace Jovanovich. str. 342. ISBN 0-15-163974-4
  50. ↑ Dunlap, David W. 7. prosinca 2006. Kod novog trgovačkog centra, traže se ulice pune života (ali sigurne). The New York Times
  51. ↑ Dunlap, David W. 25. ožujka 2004. Kritičke primjedbe povratku vjetrovitog grada na Manhatanu. The New York Times
  52. ↑ Darton (1999), str. 204
  53. ↑ Darton (1999), str. 8
  54. ↑ Olshan, Jeremy. 4. veljače 2003. 'Nije moguće isporučiti'; na pošti i dalje piše 'One World Trade Center'. Newsday (New York)
  55. ↑ Gillespie (1999), str. 5

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Svjetski_trgovački_centar&oldid=6790408"