Novinarska tehnologija
Novinarska tehnologija u novinarskom uredništvu obuhvaća skup pravila i uređivačkih postupaka u obradi informacija prije njihova konačna objavljivanja u medijima. U završnom novinarskom proizvodu sudjeluju osobe mnogih zanimanja, a ne samo novinari.
Novinari pišu ili izravno izgovaraju svoje priloge. No, u uredništvo stižu i prilozi iz svijeta telefaksom, poštom ili drugim sredstvima suvremenog dostavljanja informacija te agencijske vijesti. Treći izvori informacija za novinarstvo kao javno informiranje jesu službena saopćenja, komunikeji, pozivi građana, zatim posuđeni tekstovi iz knjiga ili drugih dokumenata.
Uređivački postupci tehnički su dio posla oko popravljanja priloga novinara. Niz postupaka određenim redoslijedom obavljaju novinari i osobe drugih zanimanja.
Redaktura (ili redigiranje) prvi je korak u obradi pisanih priloga. Sukladan postupak za zvučne priloge je montaža. Pod pojmom redakture podrazumijevaju se složeni postupci semantičkog uređivanja tekstova koji su prispjeli u uredništvo. Zajednički cilj ovih postupaka je pripremanje završnoga proizvoda. Budući da se svaki prilog redigira, glavni redaktor povjerava pojedine priloge stručnjacima za određena područja. Taj posao obično se povjerava najiskusnijim novinarima.
Glavna je zadaća redaktora procijeniti ukupnu vrijednost teksta, utvrditi mu glavni smisao i svrhu i onda sukladno tome prilazi njegovu dotjerivanju. Prije redigiranja teksta, redaktor određuje koji će od pet temeljnih načina primijeniti:
- objaviti tekst u cjelini bez ikakvih preinaka
- skratiti ga
- proširiti ga
- potpuno ga preraditi
- odbaciti ga.
Redaktor poboljšava oblik, ali čuva autorovu misao. Tehnologija redakture sastoji se od popravljanja nezgrapnih rečenica, kraćenja dugačkih rečenica i njihova jasnijeg forumuliranja isticanjem važnih mjesta pročišćavanjem i dotjerivanjem teksta, skraćivanjem, izbacivanjem uvredljivih ili napadačkih dijelova.
Nakon redakture slijedi lektura koju obavlja lektor. Lektor je stručna osoba iz oblasti jezikoslovlja. Njegov je zadatak isključivo jezično poboljšavanje teksta, tj. pravopisno, gramatičko i stilističko dotjerivanje, a kod zvučnih priloga još i izgovor i naglasak. Lektura je važan čimbenik novinarstva, jer su novine, radio i televizija veoma utjecajni na široke narodne mase te su tako djelatna općenacionalna škola hrvatskoga jezika.
Korektura je završni postupak u pripremi za objavljivanje, nakon redakture i lekture.
Ranije je korektor obavljao tehničke ispravke na osnovi brižljiva uspoređivanja izvornika i otisnutoga pokusnog primjerka. Za korektora je bilo najvažnije da ne obraća preveliku pozornost na sam smisao teksta, nego da dobro gleda pojedinosti (slova), jer je tako mogao otkriti grafičke i druge pogreške. Da bi olakšali posao, osmislili su stručnu komunikaciju s drugim suradnicima: razradili su međunarodni uzorak svoga profesionalnog znakovlja. U tom se sustavu pronađene greške obilježavaju jednim od rubnih znakova. To su dogovoreni simboli koji upućuju kako obaviti potreban ispravak u slogu.
Uvođenjem računala i namjenskih programa za izdavaštvo, posao korektora, kao i cijelog uredništva, olakšan je a dijelom i automatiziran (npr. provjera pravopisnih pogrešaka).
Montaža je postupak obrade zvučnog materijala, slična redakturi koja obrađuje pisani materijal. Montažom se materijal skraćuje, sažima, zgušnjava, proširuje, umeću se novi dijelovi, kozmetički ispravljaju glasovi, dikcija i hrapavo disanje. Na taj se način zvučni materijal dramatizira, za postizanje višeg stupnja identifikacije i doživljajnosti kod prijema poruke. Postoje dvije glavne strategije montaže: metoda korak-po-korak i metoda "remiksa". Metoda korak-po-korak predviđa da se svi potrebni montažni zahvati izvedu odmah za svaki djelić snimka. Tehnika "remiksa" temelji se na predmontaži svih izvoda kojima će se tek u drugom presnimavanju (remiksu) dodati poveznice, da bi se u sljedećim presnimavanjima pridodali i potrebni zvučni učinci. Postupci televizijske montaže još su složeniji, jer se mora ostvariti i sinteza zvuka i slike do punog identiteta u prostoru i vremenu.
- Stjepan Malović, "Osnove novinarstva", Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. ISBN 9789532122305
- Marko Milosavljevič, "Sherry Ricchiardi i Stjepan Malović: Uvod u novinarstvo", Izvori, Zagreb, 1996. ISSN 1330-6928
- Marko Sapunar, "Osnove znanosti o novinarstvu", Vlastita naklada autora, IV. izdanje, Zagreb, 2004.