Marjane, Marjane
Marjane, Marjane hrvatska je narodna domoljubna pjesma koju je prvi put zapisao pjesnik Ivo Tijardović. Danas je ona službena himna Grada Splita.[1]
|
Marjane, Marjane |
|---|
|
Marjane, Marjane, Marjane, Marjane, Ča barjak ne viješ, Milu trobojnicu Crven, bijeli, plavi, Tko se pod njim vije, A tko se ne vije, |
Marjane, Marjane
Marjane, Marjane, Marjane, Marjane,
Marjane, Marjane, ča barjak ne viješ,
ča barjak ne viješ, ča barjak ne viješ,
ča barjak ne viješ, milu trobojnicu.
Milu trobojnicu, milu trobojnicu,
milu trobojnicu, crven, bijeli, plavi,
crven, bijeli, plavi, crven, bijeli, plavi,
crven, bijeli, plavi, to je barjak pravi.
|
Marjane, Marjane, Marjane, Marjane, Na kojoj se čita, na kojoj se čita A na vrh barjaka, a na vrh barjaka Tko se pod njim bije, tko se pod njim bije, I još jedno slovo, i još jedno slovo, Živila sloboda, živila sloboda, |
|
Marjane, Marjane, Marjane, Marjane, Milu trobojnicu, milu trobojnicu, Pod kojim su pali, pod kojim su pali, Tko se pod njim bije, tko se pod njim bije, I još jedno slovo, i još jedno slovo, I još jedna bratska, i još jedna bratska |
Misli se da su hrvatski radnici i seljaci koji su pošumili Marjan (Puntari) i od njega napravili ovo što sad je prvi među kojima je zaživila ova pjesma i da je nastala od njih samih.
Inače su Puntari (spominju se u "himni" Dalmacije pokojnog Ljube Stipišića Delmate) zagovornici jačanja veza između Dalmacije koja se smatra kolijevkom hrvatstva i ostatka Hrvatske te susjednih krajeva gdje žive Hrvati.
Zbog domoljubnog sadržaja izvođenje pjesme "Marjane, Marjane" u bilo kojoj inačici gdje se spominjao pridjev "hrvatski" u socijalističkoj Jugoslaviji (od 1945. do 1990. godine) komunističke vlasti su vršile progon hrvatskih domoljuba proglašavajući iste državnim neprijateljima, reakcionarima, narodnim neprijateljima, zločincima, nacionalistima, fašistima, ustašama i sl. Bila je zabranjena. Takve pjesme nisu se smjele ni izvoditi ni tiskati sve do osamostaljenja Republike Hrvatske 1991. godine. Pjevale su se samo potajno. Osobe koje nisu pjevale komunističku inačicu pjesme dobivali su za to zatvorske i(li) velike novčane kazne.
- ↑ Zastava, grb i himna, split.hr, pristupljeno 17. srpnja 2019.
- ↑ Ponosna Hrvatska: zbirka domoljubnih koračnica i popjevaka od ilirskog preporoda do danas, priredio Antun Asić, 2. dopunjeno i izmijenjeno izd., Agroznanje, Zagreb, 2001., ISMN M-9005233-0-0, str. 49.
