[go: up one dir, main page]
More Web Proxy on the site http://driver.im/Prijeđi na sadržaj

Latinluk

Izvor: Wikipedija

Latinluk je bila katolička četvrt u Sarajevu, "latinska mahala". Bili su to mahom hrvatski kolonisti iz Dubrovnika, trgovci i majstori te ini katolici.[1][2][3]

Pridjev "latinski" bio je aluzija na sljedbenike Rimokatoličke crkve,[3] tj. vjernicima rimskog odnosno latinskog obreda. Prostirao se na između Latinske ćuprije i mosta Ćumurije, na desnoj strani obale Miljacke. Nazvan je tako jer je u osmanskim vremenima po vjeroispovijedi znatno odudarao od ostalih gradskih četvrti. Postojao je sve do 18. stoljeća. Još 1652. godine dvjesta obitelji stanovalo je u Latinluku. Neuspjela oslobodilačka vojna Eugena Savojskog 1697. značila je kraj za katoličku četvrt.[4] Savojski je uspješnim pohodom kroz Bosnu došao pred Sarajevo i pismom zatražio od gradskih vlasti predaju pod uvjetima povoljnim za stanovnike i grad, ali u slučaju odbijanja nemilosrdnim napadom. Na pismo mu nisu odgovorili, a trubač i barjaktar napadnuti su i opljačkani. Princ Eugen zapovjeda napad na grad. Tijekom napada, grad je opljačkan i zapaljen. Zbog nadolazeće zime, austrijska vojska vratila se u Osijek i s njom je Bosnu napustilo oko 40.000 katolika u opravdanom strahu od osmanske odmazde.[5] Sarajevu je razorena latinska četvrt, katoličko stanovništvo raseljeno. Ni crkva Blažene Djevice Marije nije pošteđena. Franjevci su se morali povući iz crkve i nastaniti u domovima katoličkih obitelji. Mjesto gdje je bila crkva ostalo je do danas u kolektivnom sjećanju kao crkvište.[4] Latinluk se obnovio. Sredinom 18. stoljeća u vrelima su opet zabilježeni sarajevski katolici iz Dubrovnika i dr. krajeva.[1][2][3][6]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Franjevačka provincija Bosna SrebrenaArhivirana inačica izvorne stranice od 25. kolovoza 2016. (Wayback Machine) Sarajevo / Bistrik – samostan sv. Ante (pristupljeno 23. srpnja 2016.)
  2. a b Večernji list Zlatko Tulić: U telefonskom imeniku prezime Hrvat u većini je bošnjačko, dok je Bošnjak hrvatsko, 2. veljače 2014. (pristupljeno 23. srpnja 2016.)
  3. a b c (boš.) Dnevni avazArhivirana inačica izvorne stranice od 3. listopada 2016. (Wayback Machine) A. Nalo: Most nazvan po obližnjoj katoličkoj mahali Latinluk , 9. studenoga 2014. (pristupljeno 23. srpnja 2016.)
  4. a b (boš.) Furaj.ba Crkva svetog Ante Padovanskog na Bistriku (pristupljeno 7. prosinca 2017.)
  5. [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. prosinca 2018. (Wayback Machine) Hamdo Čamo: "Upad Eugena Savojskog u Bosnu i spaljivanje grada Sarajeva 1697. godine" (jezik: bošnjački), (pristupljeno 25. rujna 2016.)
  6. (eng.) Google Knjige Fran Markowitz: Sarajevo: A Bosnian Kaleidoscope, University of Illinois Press, 2010., str. 108