Hrvatske svjetske igre

Hrvatske svjetske igre (en. Croatian World Games, šp. Juegos Croatas Mundiales ili Juegos Mundiales Croatas^[1]) su višešportsko natjecanje amatera u organizaciji Hrvatskoga svjetskoga kongresa. Neslužbeno se nazivaju još i Crolimpijada (en. Crolympics; također Hrolimpijada ili Krolimpijada), s krilaticom „Olimpijske igre s hrvatskim predznakom”.^[2] Okupljaju hrvatske iseljenike i njihove potomke, a održavaju se u Hrvatskoj svake četiri godine. Na igrama se športaši hrvatskoga podrijetla nastanjeni širom svijeta natječu u više olimpijskih športova. Osim sudionika izvan Hrvatske, sudjeluju i športaši iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Sudionici na igrama ne moraju biti članovi Hrvatskoga svjetskoga kongresa, niti bilo koje druge športske, kulturne ili druge udruge. Nastup na igrama je u svojstvu nacionalnih momčadi iz raznih krajeva svijeta, što znači da natjecatelji nastupaju pod zastavom države iz koje dolaze. Športski dio igara upotpunjen je kulturno-umjetničkim programom. Iako su Igre amaterskoga karaktera, u manjem broju nastupaju i profesionalni sportaši i budući profesionalci koji su još u mlađim uzrastima. Prve Igre održane su u razdoblju od 15. do 21. srpnja 2006. u Zadru.^[3]

Prva dva izdanja igara (2006. i 2010.) održana su u Zadru. Treće su održane od 21. do 26. srpnja 2014. godine u Zagrebu.^[4]

Tijekom Igara 2010. bilo je dosta govora o preseljenju Crolimpijade iz Zadra u neki drugi hrvatski grad, ili grad u Hercegovini, a najviše zbog organizacijskih problema s kojima su HSI bile suočene te godine. Zanimanje su bili pokazali Split, Šibenik i Međugorje.^[5]

Za Igre 2014. prijave za nastup ostvarivale su se preko nacionalnih organizacijskih odbora koji su uspostavljeni u svim zemljama sudionicama. Na ranije održavanim igrama prijava je bila moguća i preko središnjice Hrvatskoga svjetskoga kongresa.

Hrvatske svjetske igre (HSI)

Izdanje	Vrijeme održavanja	Grad domaćin	Krilatica	Broj natjecatelja	Broj država	Broj športova	Izvor(i)
I.	15. – 21. srpnja 2006.	Zadar	„Dobro došli kući!”	2500	25	12	[3][6]
II.	18. – 23. srpnja 2010.	Zadar	„Jedno srce”	750	24		[7]
III.	21. – 26. srpnja 2014.	Zagreb	„Jedno je srce”	~800	37	16	[8][9][10]
IV.	18. – 22. srpnja 2017.	Zagreb	„Jedno je srce, jedna je Hrvatska“	1050	31	17	[11]
V.	24. – 29. srpnja 2023.	Zagreb	„Jedno srce, jedna je Hrvatska”	950	26	21	[1][12]

Prve Igre održane su od 15. do 21. srpnja 2006. i okupile su više od 700 sudionika iz 25 država s 5 kontinenata. Sudionici mogu biti osobe koje su između 16 i 40 godina starosti, dok za boćanje i maraton nije bilo starosnih ograničenja. Prijavni rok za sportaše bio je otvoren od 15. kolovoza 2005. godine.^[13] Uz natjecatelje na igre je došlo i oko 2100 članova njihovih obitelji. Igre su otvorene na forumskoj Poljani Ivana Pavla II. u Zadru 16. srpnja 2006. nakon svečane svete mise u katedrali sv. Stošije.^[14] Igre je svečano otvorio Antun Vrdoljak, tadašnji počasni predsjednik Hrvatskoga olimpijskog odbora. Antun Vrdoljak obratio se sudionicima i gostima ovim riječima: „Volio bih da ova zemlja izgleda vama onako kako su vam je opisali vaši roditelji i djedovi koji su je morali napustiti. Volio bih da volite ovu zemlju kao što su je voljeli oni koji su za nju dali život u Domovinskom ratu”.^[15] Sudionike igara također je pozdravio i fra Šimun Šito Ćorić. Natjecanja su upriličena u Zadru, Benkovcu, Biogradu, Poličniku i Zatonu. Slogan igara bio je Dobro došli kući!^[3] Sudjelovali su natjecatelji iz sljedećih 25 zemalja:

• Teddy Lučić - švedski nogometni reprezentativac hrvatskoga podrijetla^[16]

• Zadar
• Benkovac
• Biograd
• Poličnik
• Zaton

plasman	ekipa / predstavljana država	zlato	srebro	bronca	ukupno
1	Hrvatska	21	20	28	69
2	Sjedinjene Američke Države	14	9	1	24
3	Bosna i Hercegovina	4	9	3	16
4	Hrvatski svjetski kongres	4	0	5	9
5	Francuska	1	6	1	8
6	Ekvador	1	1	1	3
7	JAR	1	1	1	3
8	Kanada	1	1	1	3
9	Venezuela	1	1	1	3
10	Australija	1	1	1	3
11	Švicarska	0	2	1	3
12	Srbija	1	0	1	2
13	Španjolska	1	0	1	2
14	Rumunjska	0	1	0	1
15	Italija	0	0	1	1
16	Slovenija	0	0	1	1
17	Švedska	0	0	1	1

Druge Igre održane su od 18. do 23. srpnja 2010., a domaćin je ponovno bila Zadarska županija odnosno Zadarska nadbiskupija. Slogan igara bio je „Jedno srce”.^[5] Sudjelovalo je oko 750 mladih iz 24 zemlje. Nekoliko država koje su imale svoje predstavnike na prvim igrama 2006. nisu ih imale 2010., a Brazil, Crna Gora, Čile i Nizozemska sudjelovale su prvi put. Svečanom otvaranju Igara na Poljani pape Ivana Pavla II., prethodio je mimohod sudionika i podizanje zastave, kao i kulturno-umjetnički program u kojemu su, između ostalih, nastupili članovi KUD-a Domagoj Othman iz Kanade, kao i zadarska klapa „Kaleta“. Prije samoga otvorenja služena je sveta misa u Katedrali sv. Stošije, koju je predvodio gospićko-senjski biskup Mile Bogović, a na misi je pjevao zbor Hrvatske katoličke misije iz švicarskog Solothurna.^[7] Igre je otvorila Lynne Yelich, kanadska ministrica gospodarske raznolikosti hrvatskoga podrijetla skupa s hrvatskim ministrom MVPEI-a Gordanom Jandrokovićem.^[17][18][19] Natjecanja su se održavala u Zadru, Posedarju, i Ninu

Organizator plivačkoga dijela Hrvatskih svjetskih igara bila je PK Jadera.

Igrači su se raspodijelili na sljedeće momčadi^[20]:

• Hrvatska 1 (RK Nada)
• Hrvatska 2 (RK Sinj)
• Bosna i Hercegovina
• Team HSI (hrvatski ragbijaši iz Australije, Argetine, i Francuske)

Najbolji igrač: Ivan Rešetar

Najbolji strijelac: Ivan Vučković (55 poena)

Treće izdanje Igara održano je od 21. do 26. srpnja 2014. u Zagrebu. Sudjelovalo je oko 750 natjecatelja iz 25 država, koji su se natjecali u 16 športova, uz oko dvije tisuće gostiju. Igre je otvorio predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko. Pokrovitelji Igara bili su predsjednik RH, Hrvatski sabor, Državni ured za Hrvate izvan domovine, Hrvatska matica iseljenika, Grad Zagreb i ine ustanove. Igre su održane pod krilaticom „Jedno je srce”. Osim športskih, održani su i kulturni i društveni događaji, poput susreta pjesnika izvandomovinske lirike.^[8]

Prvo kolo ženske odbojke igrano je 22., a drugo i treće 23. srpnja.^[21]

odbojka (žene)^[21]

djevojčad	pobjede	porazi	dobiveni setovi	izgubljeni setovi	osvojeni poeni	izgubljeni poeni	bodovi
Hrvatska	3	0	6	1	163	93	8
Zagrebačka nadbiskupija	2	1	4	3	138	148	5
Austrija	1	2	4	4	149	135	5
Argentina	0	3	0	6	76	150	0

Otvorene su 18. srpnja 2017. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Okupile su 900 natjecatelja iz cijeloga svijeta te 150 natjecatelja iz Republike Hrvatske. Natjecatelji su došli iz Angole, Argentine, Australije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bolivije, Brazila, Crne Gore, Čilea, Danske, Ekvadora, Francuske, Hrvatske, Italije, Irske, Kanade, Makedonije, Nizozemske, Njemačke, Paragvaja, Perua, Rumunjske, SAD a, Slovačke, Slovenije, Srbije, Švicarske, Švedske, Tanzanije, Velike Britanije i Venezuele. Posebne su i po velikom odazivu volontera – studentskih i udruga mladih iz Republike Hrvatske. Moto je „Jedno je srce, jedna je Hrvatska“. Neslužbeno ime projekta je „Crolimpijada – Olimpijske igre s hrvatskim predznakom“.^[22] Igre je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.^[22]

Održana su natjecanja u atletici, nogometu (M i Ž), malomu nogometu, tenisu, odbojci, košarci, plivanju, judu, badmintonu, bućanju, taekwondou, rukometu, karateu, golfu, stolnomu tenisu i odbojci na pijesku. Natjecanja su se održavala na Cross stazi na Bundeku, igralištu NK Sava na Gredicama, igralištu Studentskoga doma »Stjepan Radić« HASTK Mladost, Sportskom parku Mladost, Domu odbojke »B. Stranić«, Dvorani KIF-a br. 5 za judo i velikoj dvorani, PVC Mladost, Boćalištu Španskom, SD Sutinskim vrelima, Golf terenu Blatu te Centru odbojke na pijesku na Jarunu (dio ŠRC Jarun).^[23]

WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Govor otvorenja Hrvatskih svjetskih igara 2023.

Prijave za peto izdanje Igara zaključene su 1. travnja 2023.^[24] Glavni pokrovitelji Igara bili su Vlada Republike Hrvatske (Ministarstvo turizma i sporta) i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a partneri Grad Zagreb, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatska radiotelevizija.^[25][26] U listopadu 2022. objavljena je i službena pjesma Igara, „Jedno srce, jedna Hrvatska”, u izvedbi Drage Šajfera iz Melbournea.^[27]

Svečanom otvorenju prisustvovali su ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, saborska zastupnica Zdravka Bušić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, pročelnik Ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Luka Juroš i ini. Na otvorenju su nastupili Zaprešić Boysi, KUD Preporod iz Dugog Sela, Folklorni ansambl Ivan Goran Kovačić iz Zagreba i Klapa Stine.^[28] Otvorenju je prethodila sveta misa u crkvi sv. Mati Slobode na Jarunu koju je za sve sudionike Hrvatskih svjetskih igara predslavio kardinal Vinko Puljić.^[28]

osvajači odličja

šport i disciplina	zlato	srebro	bronca	napomene
kros (seniorke)[29]	Marisa Cortright 13:12	Maria Markovec 15:41	Krista More Vlahovic Galetovac 17:07	25 natjecateljica, 22 završile utrku
kros (veteranke)[30]	Maria-Snezana Ghera 23:00	Ana Andrić 26:08	Kata Raštigorac 26:35	18 natjecateljica, 15 završilo utrku
kros (veterani)[31]	Berislav Paponja 14:42	Marian Beul 16:50	Mario Petrović 17:54	23 natjecatelja
kros (seniori)[32]	Brandon Lemoine 13:29	Dusan Zlatko Vlahovic Galetovic 14:18	Enzo Varnica 14:36	23 natjecatelja
judo (I)[33]	Srđan Ajvaz	Luca Živković	Jules Živković
judo (II)[33]	Karlo Marić	Vlado Glavaš	Ivano Doko
judo (III)[33]	Karlo Kljajo	Josip Ćavaz	Karlo Knezović	Antonio Aničić (4. mjesto)
judo (IV)[33]	Antonio Češko	Jelena Češko	Karo Kenzović
picklball (Ž)[34]	Nada Pritišanac Matulich Jadranka Stević	Vesna Mardešić Blaženka Sokolović	Josipa Župan
picklball (M)[34]	Nikola Begić	Domagoj Zeleničić Mario Katarinčić	Domagoj Dokuzović
picklball (mješoviti parovi)[34]	Josipa Župan Nikola Begić	Blaženka Sokolović Domagoj Zelenčić	Jadranka Stević Mario Katarinčić
košarka[35]	Njemačka	Francuska	Kanada	Makedonija (4. mjesto)
odbojka[35]	BiH	Kanada Peru	Austrija Francuska
odbojka na pijesku (mješoviti parovi)[35]	Tomislav Lozić Leonardo Lozić	Ivan Šegović Franjo Gucić	Manuela Vidović Kristijan Paponja
odbojka na pijesku (Ž)[35]	Alanis Regalado Valenza Ana Marija Topalović	Marta Voda Sara Kleppen Haukaas	Maeva Alicia Regalado Rabasa Katherine Susana Regalado Cornejo
boćanje (Ž)[36]	Anđelka Ladan Ana Marušić Tonka Frodlung	Arijana Bošnjak Ana Boure Natali Perišić	Danica Markovac Andrea Markovac Marija Markovac	Karla Pandža Monika Marić (4. mjesto)
boćanje (M)[37]	Anton Petković Dejan Petković Ilko Petković	Jozo Radoš Šime Kolčeg Nikola Vrselja	Mile Čudina Boris Špralja	Franjo Cindrić Phillipe Cindrić Ivan Cindrić (4. mjesto)
tenis (M, parovi)[38]	Boris Brezac Igor Brezac	Gabriel Remić David Udovičić	Damir Mihalić Valentino Širola	pobjednici utješnog turnira: Mariano Borhi Ivan Puhes
tenis (Ž, parovi)[38]	Željka Lemaster Marta Elena Nicitich	Vesna Mardesic Nada Pritisanac Matulich
tenis (mješoviti parovi)[38]	Nada Pritisanac Matulich Igor Brezac	Vesna Mardesic Zeljko Sumera	Marta Elena Nicitich Mariano Borhi	pobjednici utješnog turnira: Stephaine Jurinovic Damir Mihalić
tenis (Ž, singl)[38]	Priscilla M. Stojanovska	Rahela Udiljak	Stephanie Jurinovic
tenis (M, singl)[38]	Valentino Širola	Gabriel Remić	Mariano Borhi	Mariano Jakupčić (pobjednik utješnog turnira)
50 m slobodno (M)[39]	Mateo Vidaković	Leonardno Javier Jaku	Luka Varnica
50 m slobodno (Ž)[39]	Anđela Crepulja	Danijela Vičević	Vedrana Vičević
50 m prsno (M)[39]	Mateo Vidaković	Leonardno Javier Jaku	Oscar Arzamend
50 m prsno (Ž)[39]	Anđela Crepulja	Vedrana Vičević	Paulina Galovicova
50 m leđno (M)[39]	Mateo Vidaković	Mario Muselin	Leonardno Javier Jaku
50 m leđno (Ž)[39]	Anđela Crepulja	Danijela Vičević	Vedrana Vičević
mali nogomet (mješovito)[40]	Rumunjska	Francuska
mali nogomet[40]	Srbija	Slovenija	Crna Gora	Njemačka (4.) Rumunjska (5.) Austrija (6.) Norveška (7.) Australia Kangaroos (8.)
nogomet[40]	Rumunjska	Argentina Čačić	Kanada Red	Kanada White (4.) Austria + (5.) Argentina + (6.) BiH (7.) Njemačka (8.)
taekwondo (68 kg)[41]	Tin Perić
taekwondo (80 kg)[41]	Franjo Gucić	Tin Perić
taekwondo (57 kg)[41]	Dora Krušlin	Monika Marić
taekwondo (67 kg)[41]	Filipa Bašić	Magdalena Kvesić	Antea Kraljević	Karla Pandža (4. mjesto)
taekwondo (SA-1)[41]	Marijan Bašić
taekwondo (SA-2)[41]	Matej Bešlić
taekwondo (SB-1)[41]	Magdalena Kvesić	Rafaela Čutura	Nika Vukoja
taekwondo (SB-2)[41]	Lucija Bašić	Martina Grubišić	Sara Grubišić	Monika Marić (4. mjesto)
golf (M)[42]	Rick Barić	Anton Markovac	John Bubanovich
golf (Ž)[42]	Maria Victoria Francetić	Amanda Barić
stolni tenis (Ž)[42]	Anemary Izabel Todor	Alžbeta Stremarski	Simona Ozgany Locia Koritsanska
stolni tenis (M, do 40 g.)[42]	Petr Blaj	Santiago Emiliano Guzman	Branko Sersen Mihai Modrag Filca
stolni tenis (M, iznad 40 g.)[42]	Janko Jurić	Dubravko Ćosić	Branimir Poljac Branislav Molnar
stolni tenis (parovi)[42]	Janko Jurić Blaj Petru	Milan Turinić Miroslav Molnar	Branimir Poljac Zdravko Krajač

Kanada se natjecala s više od 150 športaša iz pokrajina Vancouver i Ontario, koji su osvojili devet odličja.^[43]

SAD je osvojio 25 odličja u dvama športovima: 9 u tenisu i 16 u picklballu.^[44]

Na V. izdanju igara (2023.) održavaju se natjecanja u sljedećim športovima:^[1]

Na trećemu izdanju 2014. uvedeni su atletika, judo, karate i taekwondo.^[45]

Prema istraživanju iz 2019. godine,^[46] najveći udio ispitanika trenirao je odbojku, nogomet, futsal, karate i karate, a 60 % njih trenirao je neki šport barem deset godina. Oko 20 % ispitanika nastupalo je na igrama dva ili više puta. Najveći broj sudionika dolazio je iz europskih država (BiH, Njemačke, Austrije, Švicarske, Rumunjske, Crne Gore), a potom iz Kanade i Australije.

Na do sada održanim igrama sudjelovali su natjecatelji iz ukupno 29 zemalja. Razvrstano po kontinentima to su sljedeće države sudionika:

Organizacija prvih igara imala je djelomičnu državnu potporu, dok je za Igre 2010. godine ona u potpunosti izostala. Zbog nedostatka financija^[5] projekt se suočio s nemogućnošću ugošćivanja nekih natjecatelja iz dalekih zemalja, zbog većih troškova puta i boravka koje su sudionici trebali pokriti. Za igre 2014. potporu je pružio Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Organizatori redovito promiču veleposlanike Igara (za Igre 2010. bilo ih je pedeset) koji volonterski pomažu u predstavljanju projekta kako u Hrvatskoj tako i među hrvatskim iseljenicima. Veleposlanici su mahom poznate osobe iz Hrvatske i/ili osobe koje su poznate u državama u kojima žive, a među njima ima športaša, umjetnika, znanstvenika i političara. Na otvaranjima igara redovito prisustvuje velik broj uglednika hrvatskih korijena iz kulturnoga, sportskoga i političkoga života, iz Hrvatske i svijeta. Prvi ravnatelj Igara bio je Jure Strika.^[5]

Za igre 2014. u Zagrebu pokrovitelji, partneri, podupiratelji i medijski pokrovitelji su: Predsjednik RH, Hrvatski sabor, Državni ured za Hrvate izvan RH, Grad Zagreb, Hrvatska matica iseljenika, Turistička zajednica grada Zagreba, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski nogometni savez, Hrvatski atletski savez, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski boćarski savez, Hrvatski judo savez, Hrvatski košarkaški savez, Hrvatska odbojkaška udruga, Hrvatski plivački savez, Hrvatska obrtnička komora, Zagrebačka nadbiskupija, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Institut za migracije i narodnosti, Matica hrvatska, Studentski centar u Zagrebu, Zagrebačka županija, Karlovačka županija, Zadarska županija, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Udruga Zavjet i ini.

Medijski pokrovitelji Igara bili su Večernji list, 24 sata, Media servis, Narodni radio, Antena Zagreb, Poslovni dnevnik, Totalni FM, Matica, crodnevnik.de, CroExpress, Special Broadcasting Service i dr.

Putem Igara, Hrvati koji dolaze iz dalekih krajeva dobivaju priliku upoznavanja s Hrvatskom, hrvatskom kulturom i poviješću. S druge strane RH ostvaruje veliki strateški cilj očuvanja i njegovanja hrvatskoga identiteta i kulturnoga zajedništa s iseljeništvom. Uz to, Igre donose gospodarsko-turističku dobrobit domaćinskoj mjesnoj zajednici. I do 3 500 ljudi, koliko ih se okupi na Igrama, značajan je turistički potencijal, kako kratkoročni, tako i dugoročni.

»Hrvatske svjetske igre sada su činjenica. Nisu se održale samo jedan put i pale u zaborav. Bez obzira na sve poteškoće koje smo imali u organizacijskom smislu, možemo reći da se projekt učvrstio i da ide dalje. Sretni smo da je sve dobro završilo, a najviše nas veseli zanimanje sudionika koji su izrazili želju da sudjeluju i na trećim Igrama.«

(Jure Strika, ravnatelj Igara^[5][47])

• Hrvatsko iseljeništvo
• Hrvatski svjetski kongres (HSK)
• Izvorno hrvatski športovi

• Službene stranice Igara
• Često postavljana pitanja (FAQ) (engl.) (njem.) (šp.) (fr.)
• Otvaranje II. Hrvatskih svjetskih igara 2010.1, 2, 3,4,5
• Slike i videozapisi Igara 2023.

v • r • u Hrvati Hrvati po zemljama i kontinentima matične zemlje Hrvatska • Bosna i Hercegovina tradicijske manjine Austrija • Bugarska • Češka • Crna Gora • Italija • Kosovo • Mađarska • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Srbija (Vojvodina) podskupine Bokeljski Hrvati-Bokelji • Bošnjaci-Hrvati u Mađarskoj • Bunjevci • gradišćanski Hrvati • ilirski Hrvati • Janjevci • karaševski Hrvati • moliški Hrvati • moravski Hrvati • racki Hrvati • Šokci • Toti hrvatsko iseljeništvo Europa Belgija • Danska • Francuska • Irska • Nizozemska • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rusija • Sjeverna Makedonija • Španjolska • Švedska • Švicarska • Ujedinjeno Kraljevstvo • Ukrajina Amerike Kanada • SAD • Meksiko Argentina • Bolivija • Brazil • Čile • Ekvador • Kolumbija • Kostarika • Panama • Paragvaj • Peru • Urugvaj • Venezuela Afrika Alžir • Egipat • Tunis • Južna Afrika • Zambija • Zimbabve • Mozambik Oceanija Australija • Novi Zeland Azija Indija • Sirija • Jordan • Libanon jezik hrvatski narječja čakavsko • kajkavsko (književno) • štokavsko kultura baština • blagdani • nošnja • kuhinja • šport • obrazovanje • umjetnost (likovna: arhitektura • slikarstvo • kiparstvo • primijenjena umjetnost • strip) • književnost • hrvatska latinistička književnost • kazalište • glazba • kinematografija) • svjetska baština u Hrvatskoj • HSI • pučko vremenoslovlje U BiH život i običaji • religija • baština • simboli • blagdani • nošnja • kuhinja • šport (nogomet) • obrazovanje • umjetnost (književnost • glazba • kazalište) povijest rana povijest (podrijetlo (genetičko) • pradomovina • doseljenje • pokrštenje) • hrvatska povijest (u BiH) • vladari