Grofovija Tripoli
| |||||||||||||||||||||||||||||||||
Grofovija Tripoli (lat. Comitatus Tripolitanus), bila je križarska država na Levantu, sa sjedištem u današnjem gradu Tripoli i teritorijom koja odgovara polovici današnjeg sjevernog Libanona i dijelovima zapadne Sirije. Predstavlja posljednju od križarskih država, koja je nastala nakon osvajanja grada 1109. godine, pri čemu ju je držao Bertrand od Toulousea, ispočetka vazal jeruzalemskog kralja Balduina I.. U 13. stoljeću je Tripoli postao vazal Kneževina Antiohije. Sredinom 13. stoljeća je Bohemond VI. pod utjecajem tasta Hetouma I. od Kilikijske Armenije dao vazalsku zakletvu Mongolskom Carstvu i pomagao mongolskim vojnim pohodima. mamelučki sultan Qalawun je krajem 13. stoljeća, u znak odmazde, napao Tripoli i Antiohiju s ciljem da ih likvidira. Grofovija Tripoli je prestala postojati nakon pada Tripolija 1289. godine.
Kneževina je bila jako slaba te se uvijek priklanjala nekom moćnijem. Godine 1109. postala je vazal južnog susjeda i najveće križarske države, Jeruzalemskog Kraljevstva. Poslije bitke kod Hatina 1187. grofovija je postala slaba i izložena. Postrojbe egipatskog i sirijskog sultana Saladina su ušle u Jeruzalem početkom listopada iste godine. Sjedište te sad beznačajne države premješteno je u Akru. Sedam godina prije ovog događaja Kneževina Antiohija se oslobodila Bizanta i tako postala najmoćnija križarska država jer Saladin nikada nije ušao u Antiohiju. Tako je mala državica postala vazal Antiohije (1187.). Vazalstvo je trajalo gotovo cijelo stoljeće. Onda su Mongoli ušli u Bagdad te su grofovija Tripoli i Kneževina Antiohija postale vazali moćnom carstvu. Mameluci su osvojili Antiohiju 1268. godine, a pred sam kraj stoljeća (1289.) i Tripoli je doživio istu sudbinu. Uskoro su Mameluci osvojili Akru 1291., posljednju križarsku tvrđavu na levantu.
- Richard, Jean. 1999. The Crusades: c. 1071-c. 1291. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-62566-1