[go: up one dir, main page]
More Web Proxy on the site http://driver.im/Idi na sadržaj

Zaječar

Koordinate: 43°55′0″N 22°14′0″E / 43.91667°N 22.23333°E / 43.91667; 22.23333
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zaječar
Grad
Зајечар
Centar Zaječara
Centar Zaječara
Službeni grb Zaječar
Grb
Zaječar nalazi se u Srbija
Zaječar
Zaječar
Lokacija u Srbiji
Koordinate: 43°55′0″N 22°14′0″E / 43.91667°N 22.23333°E / 43.91667; 22.23333
Država Srbija
OkrugZaječarski okrug
Vlada
 • GradonačelnikVelimir Ognjanović (SNS)
Površina
 • Metro1.069 km2
Nadmorska visina137 m
Stanovništvo 
 • Urbano43.860
 • Metro59.461
 • Metro (gustoća)55,62 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj19000
Pozivni broj(+381) 019
Registracija vozilaZA
Veb-sajthttp://www.zajecar.info/

Zaječar je grad i sjedište istoimene općine u istočnoj Srbiji. Prema popisu iz 2002. godine grad je imao 49.800 stanovnika. Središte je Zaječarskog okruga. Prvi put se spominje 1466. godine u turskom defteru vezanom za stanovništvo vidinskoga pašaluka. Naziv je najvjerovatnije turskoga porijekla. Po nekim pretpostavkama potiče od izvjesnog Said-Asir paše koji je svoju vojsku postavio u dolini Timoka. Grad se danas nalazi u zaječarskoj kotlini gdje se kod mjesta zvanog Sastavak Crna reka i Beli Timok slijevaju u rijeku Timok. U blizini grada se nalaze ostaci rimske carske palače iz 4. vijeka prije nove ere, Felix Romuliana, koja je na listi svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.

Zaječar je sjedište Eparhije Timočke Srpske Pravoslavne Crkve, koja se prostire na cjelokupnoj teritoriji Zaječarskog i Borskog okruga. Zaječar je poznat po velikim imenima koje je dao kao što su Nikola Pašić, Zoran Radmilović, Đorđe Genčić kao i po prvom osnovanom privatnom fakultetu u Srbiji Fakultetu za menadžment Megatrend univerziteta.

Općina Zaječar

[uredi | uredi izvor]

Općina Zaječar je općina u istočnoj Srbiji na granici sa Bugarskom. Nalazi se u centralnom dijelu Timočke Krajine, u Zaječarskom okrugu u koji još spadaju općine Sokobanja, Knjaževac i Boljevac. Središte općine je grad Zaječar koji predstavlja administrativni, kulturni, privredni, ekonomski, politički i vjerski centar kako općine tako i samog okruga.

Zaječarska općina obuhvata površinu od 1069 km2. Općinu presijeca Crni i Beli Timok koji spajanjem čini Veliki Timok koji protiče i kroz grad Zaječar. U općini postoje tri vještačka akumulaciona jezera: Grliško, Rgotsko i Sovinac. Nedaleko od grada Zaječara nalazi se banjsko lječilište Gamzigradska Banja sa uređenim termomineralnim izvorima, a nedaleko od njega se nalazi veliki arheološki lokalitet Gamzigrad (Felix Romuliana).


Demografija

[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine zaječarski okrug broji 137.561 a općina Zaječar 65.969 stanovnika.

Etnička struktura

[uredi | uredi izvor]

Po popisu iz 2002. godine u ovoj općini također žive i:

  • Neizjašnjeni i neopredeljeni - 1015
  • Regionalna pripadnost - 7
  • Ostali - 17
  • Nepoznato - 573

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]