Nova (zvijezda)

Nova je vrsta zvijezda koju karakterizira visoka promjena sjaja (50.000 puta jača) koja zatim lagano ali stalno opada. Znatna razlika je što se termonuklarna reakcija (fuzija) odvija na površini zvijezde. U našoj galaksiji godišnje se otkrije oko 30-50 nova. Prvo otkriće napravljeno je 1970-tih godina.^[1]

Astronomskim posmatranjima utvrđeno je da se nove pojavljuju kod dvostrukih zvijezda ukoliko imaju sljedeće karakteristike:

1. Bijeli patuljak s masom Sunca
2. Hladna zvijezda s 50% Sunčeve mase
3. Udaljenost zvijezda iznosi oko 700.000 km
4. Orbitalni period traje nekoliko dana

Hladnija zvijezda (en. "donor star"), zbog manje mase i slabije gravitacije, gubi materiju koju privlači bijeli patuljak. Materija se skuplja u vanjskom sloju bijelog patuljka, veoma je obogaćena vodikom, što je izvor goriva za termonuklearni proces. Skupljanje vodika odvija se oko 100.000 godina pri čemu njegova gustina raste. Na površini bijelog patuljka, s najvećom gustinom vodika, pritisak raste a time i temperatura do 20 miliona K. Počinje termonuklarni proces fuzioniranje vodika u helij. Bijeli patuljak počinje da emitira jaku svjetlost u vidljivom elektromagnetnom spektru. Pri kraju procesa, nakon što se potroši vodik, patuljak emitira rendgensko zračenje. Ovisno o trajanju emisije rendgenskih zraka, moguće je odrediti masu potrošenog vodika. ^[2]

Ovisno o tome kako se mijenja njihov sjaj razlikuju se sljedeće podvrste nova:

• Klasične nove
• Intervalne nove
• Patuljaste nove
• Supernove

Pored toga nove se dijele na klase, ovisno o trajanju promjene sjaja:

• Vrlo brze 10 dana
• Brze 30 dana
• Spore 100 dana

• Crna rupa