Ostrožac (Cazin)
Ostrožac | |
|---|---|
naselje | |
 | |
  Ostrožac | |
| Koordinate: 44°54′32″N 15°55′55″E / 44.909015°N 15.931862°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Grad | Cazin |
| Površina | |
| • Grad | 11 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 2.068 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 109754[1] |
| Matični broj grada | 10227 |
Ostrožac je naseljeno mjesto u gradu Cazinu, Bosna i Hercegovina.
Historija
[uredi | uredi izvor]Ostrožac, gradina starijeg željeznog doba, srednjovjekovna tvrđava i osmanlije grad. Tvrđava je smještena na dominantnom uzvišenju iznad lijeve obale rijeke Une i istoimenog naselja, na 12 km od Bihaća prema Bosanskoj Krupi, na mjestu gdje se račva put za Cazin.
Tvrđava je nepravilnog kružnog oblika sa kapikulom i kružnom branič-kulom uz koji se nalazi bunar. Prvi spomen tvrđave je iz 1286. Tvrđava je u posjedu knezova Babonića-Blagajskih (knezovi Ostroški). Prelazi pod vlast Antuna Bakšića 1552. Pada u ruke Osmanlija 1577. Ima svog dizdara. Od 17. st. tu je sjedište Ostrožačke kapetanije koja je najjača u Bosanskoj krajini. Dizdari i kapetani bili su Beširevići (Mehmedaga 1700-1716.; Omeraga 1730. Osmanlije dograđuju tvrđavu u južnom dijelu oko 1700. Sjeverni srednjovjekovni dio grada prozvao se narodnim, a južni dio grada gospodskim. Tu je 1833. bilo 28 topova. Od 1836. Ostrožac je mudirluk u sastavu Bihaćkog kajmakamluka. Zbog učešća u protivljenju reformama sultana Mahmuda II 1837. prognan je posljednji ostrožački kapetan iz loze Beširevića Murad-beg Beširević. Mehmed-beg Beširević je tvrđavu 1902. prodao bihaćkom sreskom načelniku Lotharu von Berksu (austrijski grof, loza Habsburg) koji ga je restaurirao.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Ostrožac je jedno vrijeme bio sjedište vrhovnog štaba NOR-a. Od 1967. do 1992. godine u dvorištu utvrde je djelovala kolonija skulptura Ostrošca.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Ostrožac | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 2 068 (100,0%) | 1 803 (100,0%) | 1 755 (100,0%) | 1 426 (100,0%) | 1 018 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 2 007 (97,05%) | 1 783 (98,89%)1 | 1 732 (98,69%)1 | 1 400 (98,18%)1 | 963 (94,60%)1 | ||
| Bosanci | 29 (1,402%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 18 (0,870%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 7 (0,338%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 3 (0,145%) | 1 (0,055%) | 2 (0,114%) | 11 (0,771%) | 13 (1,277%) | ||
| Srbi | 2 (0,097%) | 2 (0,111%) | 2 (0,114%) | 10 (0,701%) | 39 (3,831%) | ||
| Ostali | 2 (0,097%) | 7 (0,388%) | 3 (0,171%) | 2 (0,140%) | – | ||
| Jugoslaveni | – | 10 (0,555%) | 14 (0,798%) | – | 3 (0,295%) | ||
| Crnogorci | – | – | 1 (0,057%) | 1 (0,070%) | – | ||
| Slovenci | – | – | 1 (0,057%) | 1 (0,070%) | – | ||
| Albanci | – | – | – | 1 (0,070%) | – | ||
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Radoslav Lopašić, Bihać i bihaćka krajina, Zagreb 1890, 144.
- Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 32.
- Marko Vego, Naselja bosanske srednjevjekovne države, Sarajevo 1957, 88.
- Hamdija Kapidžić, Ostrožac, Enciklopedija Jugoslavije, 6, Zagreb 1965, 397.
- Branka Raunig, Ostrožac, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine II, Sarajevo 1988, 23.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 9. 4. 2016.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 32)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 9. 4. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 4. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 4. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 4. 2016.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
