Konstantinova darovnica

Freska iz 1247. godine na kojoj su prikazani papa Silvester I i car Konstantin Veliki nadahnuta događajem poznatim pod nazivom Konstantinova darovnica. Istoimeni dokument predstavlja najpoznatiju svjetsku krivotvorinu.^[1]

Konstantinova darovnica (lat. Donatio Constantini) je isprava Rimske crkve u kojoj stoji da je rimski car Konstantin Veliki (306. n. e. - 337. n. e.) darovao papi Silvestru I (vladao od 314. n. e. - 335. n. e.) i njegovim nasljednicima pravo na svjetovnu i duhovnu vlast nad Italijom i svim drugim zapadnoevropskim zemljama. Na osnovu legendi koje datiraju iz 5. vijeka, ovaj dokument je bio sastavljen od strane nepoznatog pisca u 8. vijeku. Iako je imao samo ograničeni utjecaj u trenutku njegovog objavljivanja, ovaj dokument je kasnije imao veliki uticaj na političke i vjerske poslove u srednjovjekovnoj Evropi. Ovim dokumentom služile su se pape (papa) u srednjem vijeku da dokažu svoje pravo da vladaju (Papinska Država), nad drugim državama i da istaknu svoju svjetovnu prevlast.

Činjenicu da je Konstantinova darovnica krivotvorina otkrio je renesansni humanista i papin sekretar Lorenco Vala 1440. godine.^[2]

Također pogledajte

Reference

^ Whelton, M. (1998). Two Paths: Papal Monarchy – Collegial Tradition. Salisbury, MA: Regina Orthodox Press. str. 113. although the document's authenticity had been repeatedly contested since 1001.
^ "Konstantinova darovnica". britannica.com. Pristupljeno 21. 8. 2015.

[1] Whelton, M. (1998). Two Paths: Papal Monarchy – Collegial Tradition. Salisbury, MA: Regina Orthodox Press. str. 113. although the document's authenticity had been repeatedly contested since 1001.

[2] "Konstantinova darovnica". britannica.com. Pristupljeno 21. 8. 2015.

[1]

[2]