Armenija

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Republika Armenija Հայաստանի Հանրապետություն Hayastani Hanrapetutyun
Zastava Grb
Himna: "Mer Hayrenik" ("Naša domovina")
Položaj Armenije
Glavni grad		Erevan
Službeni jezik		armenski
Državno uređenje
• Predsjednik		Vahagn Khachaturyan (Վահագն Խաչատուրյան)
• Premijer		Nikol Pashinyan (Նիկոլ Փաշինյան)
Zakonodavstvo
Nezavisnost		23. augusta, 1990. (od Sovjetskog Saveza)
Površina
• Ukupno		29.800 km2 (142)
• Vode (%)		4,71
Stanovništvo
• Ukupno		2,963,900[1] (136)
• Gustoća		101,5/km2
Valuta		Dram (AMD)
Vremenska zona		UTC+4 - ljeti (UTC+5)
Pozivni broj		+374
Internetska domena		.am

Armenija (armenski: Հայաստան, trans. Hajastan), službeno Republika Armenija (armenski: Հայաստանի Հանրապետություն, trans. Hajastani Hanrapetut'jun), jest suverena kavkaska država. Nalazi se između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Klima u Armeniji je kontinentalna s malo padavina, najviše u proljeće i jesen.

Kontinentalna je država jer nema izlaz na more ili okean.

Armenija je do 1454. godine bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Godine 301. postala je prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu vjeru, 12 godina prije Rima. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali Parti, Rimljani, Mongoli, Arapi, Egipćani i Perzijanci, Armenija je oslabjela, pa su je 1454. podijelili Osmansko Carstvo i Safavidska Perzija. Osmanske carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923, zbog straha što kršćanski Armeni, pogotovo u I. svjetskom ratu, pomažu carskoj Rusiji, počinile su pokolje poznate kao genocid nad Armenima, u kojima je život izgubio više od milion Armena.

Perzijski je dio Armenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Armenija unutar Sovjetskog Saveza dobija status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbejdžanom zbog armenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Armenija postala neovisna država 1991. U maju 1994 potpisano je primirje, ali status Nagorni Karabaha nije razriješen.

Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Armenije, oslabila je privreda obiju država. Armenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza nezavisnih država.

Armenija je nastala 1988. izdvajanjem iz SSSR-a, odnosno referendumom 1991, a Ustavom iz 1995. postala je predsjednička republika. Zemljotres 1988, privredna kriza početkom devedesetih, rat s Azerbejdžanom i ekonomska blokada od Turske i Azerbejdžana obilježili su noviju armensku historiju i ostavili posljedice na privredu, koja se nakom 1992. počela oporavljati uvođenjem tržišne ekonomije i vraćanjem većine obradive zemlje seljacima.

Armenija je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom.

Armenija je administrativno podijeljena na 11 pokrajina:

1. Aragacotn
2. Ararat
3. Armavir
4. Gegharkunik
5. Kotajk
6. Lori
7. Širak
8. Sjunik
9. Tavuš
10. Vajoc Dzor
11. Jerevan

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

Ovaj odlomak potrebno je proširiti.

Commons ima datoteke na temu: Armenija

• Sajt vlade
• Sajt predsjednika
• Sajt parlamenta