Andrea Mantegna
| Andrea Mantegna | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 1431. Isola Mantegna, Italija |
| Smrt | 13. septembar 1506. Mantova, Italija |
| Period | Renesansa |
| Vrsta umjetnosti | slikarstvo, fresko |
| Djela | Sveti Sebastian 1480 Mrtvi Krist Dvorski sud u Mantovi |
Andrea Mantegna (1431. Isola di Carturo, Padova - 1506. Mantova), bio je italijanski slikar, graver i minijaturista, koji je djelovao tokom perioda visoke renesanse.
Mantegna je bio učenik Franceska Squarcionea u njegovoj školi u Padovi. Zahvaljujući činjenici da je Squarcione bio veliki kolekcionar rimskih antičkih djela (prije svega, skulptura), razvio je ukus za ovu vrstu umjetnosti. Došao je u kontakt sa slikarskim novostima koje su donijeli toskansk slikari koji su kratko boravili u Padovi kao naprimjer: Filippo Lippi, Paolo Uccello, Andrea del Castagno i prije svega, Donatello. Od njih je naučio preciznu primjenu perspektive. Zapravo, Mantegna se istakao po svom savršenom prostornom rasporedu, svom ukusu za jasno ocrtani crtež i monumentalni oblik figura.
Dolaskom u dodir sa djelima Piera della Francesce, koji se dogodio u Ferrari, još više je obilježio njegova dostignuća u proučavanju perspektive kako bi dostigao "iluzionistički" nivo, koji će biti tipičan za sjevernoitalijansko slikarstvo. Još u Ferrari, bio je u stanju da upozna patetičnost djela Rogiera van der Weydena predstavnika ranog nizozemskog slikarstva, koja se može pratiti u njegovom pobožnom slikarstvu. Također, bio je upoznat sa djelima Giovannia Bellinia, čiju je sestru Nikoloziju oženio. Zahvaljujući ovim utjecajima oblici lica u njegovim slikama su omekšale, ne gubeći na monumentalnosti i umetnute su u prozračnije scenografije. Njegov interes za tehnike izrade skulptura, kako savremenih tako i klasičnih, bio je stalan tokom njegovog cjelokuprnog slikarskog stvaralaštva. Andrea Mantegna je bio prvi veliki "klasičar" slikarstva, a njegova umjetnost može se definirati kao relevantan primjer arheološkog klasicizma.[1]
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ "Andrea Mantegna". nga.gov. Pristupljeno 28. 4. 2022.