Izvorni kôd stranice Crno more

Nemate dopuštenje da uredite ovu stranicu, iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪Hasley‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected: .

Start of block: 02:21, 7 septembar 2022
Expiry of block: 02:21, 7 septembar 2027

Your current IP address is 79.170.44.78. The blocked range is 79.170.40.0/21.

Navedite sve gornje podatke u upite ili zahtjeve za deblokadu. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kôd ove stranice.

{{Infokutija vodena površina
| ime = Crno more
| slika = Black Sea coast of Georgia (country), with skyline of Batumi on the horizon.jpg
| opis = Obala Crnog mora u zapadnoj [[Gruzija|Gruziji]]
| vrsta = More
| priliv = [[Dunav]], [[Dnjepar]], [[Južni Bug]], [[Dnjestar]], [[Don (rijeka)|Don]], [[Kuban (rijeka)]], [[Rioni]], [[Kizil (rijeka)|Kizil]]
| odliv = [[Bosfor]]
| države_sliva = [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Ukrajina]], [[Rusija]], [[Gruzija]], [[Turska]]
| dužina = 1.175
| površina = 436.402
| maks_dubina = 2.600
| zapremina = 547.000
| širina_stepeni = 35
| širina_minuta = 
| širina_sekundi = 
| širina_SJ = <!-- N ili S -->
| dužina_stepeni = 44
| dužina_minuta = 
| dužina_sekundi = 
| dužina_IZ = <!-- E ili W -->
}}

'''Crno more''' je kontinentalno [[more]] smješteno između jugoistočne [[Evropa|Evrope]], [[Anadolija|Anadolije]] i [[Kavkaz]]a, moreuzima povezano sa [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] preko [[Egejsko more|Egejskog]] i [[Mramorno more|Mramornog mora]]. Između Crnog i Mramornog mora nalazi se [[Bosfor]], na čijim obalama se nalazi turski grad [[Istanbul]]. Crno more je također povezano i sa [[Azovsko more|Azovskim morem]] preko [[Kerč]]kog moreuza.

Crno more opskrbljuju glavne rijeke, prvenstveno [[Dunav]], [[Dnjepar]] i [[Don (rijeka)|Don]]. Shodno tome, dok šest zemalja ima obalu na moru, njen sliv obuhvata dijelove 24 zemlje u Evropi.<ref>{{cite web| url = http://blacksea-education.ru/e2.shtml| title = "Black Sea Geography, Oceanography, Ecology, History"| access-date = 18. 2. 2018| archive-date = 22. 2. 2018| archive-url = https://web.archive.org/web/20180222094304/http://blacksea-education.ru/e2.shtml}} ''Living Black Sea''</ref>

Zemlje koje leže na obalama Crnog mora su: [[Turska]], [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Ukrajina]], [[Rusija]], i [[Gruzija]]; [[Krim]]sko [[poluostrvo]] je ukrajinska autonomna republika (trenutačno pod ruskom okupacijom).

Crno more ima površinu od 436.400&nbsp;km<sup>2</sup> (168.495&nbsp;km<sup>2</sup> milja ) (ne uključujući Azovsko more)<ref>{{Cite web |url=http://www.ocean.udel.edu/blacksea/geography/index.html |title=Surface Area—"Black Sea Geography", University of Delaware College of Marine Studies, 2003 |access-date=8. 7. 2010 |archive-date=29. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070429164645/http://www.ocean.udel.edu/blacksea/geography/index.html |url-status=dead }}</ref>, najveća dubina mu je do 2.600 m<ref>[http://ec.europa.eu/environment/enlarg/blackseafactsfigures_en.htm Maximum Depth—"Europa - Gateway of the European Union Website". Environment and Enlargement - The Black Sea: Facts and Figures]</ref>, a zapremina oko 547.000&nbsp;km<sup>3</sup><ref>[http://www.nature.com/nature/journal/v338/n6214/abs/338411a0.html "Unexpected changes in the oxic/anoxic interface in the Black Sea", Nature Publishing Group]</ref>. Važniji gradovi na obalama su: [[Batumi]], [[Burgas]], [[Constanţa]], [[Giresun]], [[Herson]], [[Istanbul]], [[Jalta]], [[Kerč]], [[Mangalia]], [[Năvodari]], [[Novorosijsk]], [[Odesa]], [[Ordu]], [[Poti]], [[Rize]], [[Samsun]], [[Sevastopolj]], [[Soči]], [[Suhumi]], [[Trabzon]], [[Varna]] i [[Zonguldak]].

Crno more ima pozitivan bilans vode, sa godišnjim neto otjecanjem od 300 km3  godišnje kroz Bosfor i Dardanele u Egejsko more.<ref>{{Cite journal |last1=Miladinova |first1=S. |last2=Stips |first2=A. |last3=Garcia‐Gorriz |first3=E. |last4=Macias Moy |first4=D. |date=juli 2017 |title=Black Sea thermohaline properties: Long‐term trends and variations |journal= Journal of Geophysical Research: Oceans|volume=122 |issue=7 |pages=5624–5644 |doi=10.1002/2016JC012644 |issn=2169-9275 |pmc=5606501 |pmid=28989833|bibcode=2017JGRC..122.5624M }}</ref> Dok je neto protok vode kroz Bosfor i Dardanele (poznati zajedno kao Turski moreuz) izvan Crnog mora, voda uglavnom teče u oba smjera istovremeno: Gušća, slanija voda iz Egejskog mora teče u Crno more ispod manje gusta, svježija voda koja teče iz Crnog mora. Ovo stvara značajan i trajan sloj duboke vode koji se ne odvodi niti miješa i stoga je anoksična. Ovaj anoksični sloj odgovoran je za očuvanje drevnih olupina brodova pronađenih u Crnom moru.

Crno more se na kraju uljeva u Sredozemno more, preko Turskog moreuza i Egejskog mora. Bosporski moreuz ga povezuje sa malim Mramornim morem koje je zauzvrat povezano sa Egejskim morem preko Dardanela. Na severu, Crno more je povezano sa Azovskim morem [[Kerčkim moreuzom|Kerčki moreuz]].

Nivo vode je značajno varirao tokom geološkog vremena. Zbog ovih varijacija u nivou vode u slivu, okolna polica i pripadajuće pregače ponekad su bili suho zemljište. Na određenim kritičnim nivoima vode mogu se uspostaviti veze sa okolnim vodenim tijelima. Kroz najaktivniji od ovih povezujućih puteva, Turski moreuz, Crno more se spaja sa svjetskim okeanom. Tokom geoloških perioda kada ova hidrološka veza nije bila prisutna, Crno more je bilo endorejski basen, koji je funkcionisao nezavisno od globalnog okeanskog sistema (slično Kaspijskom moru danas). Trenutno je nivo vode Crnog mora relativno visok; tako se voda razmjenjuje sa Mediteranom. Crnomorska podmorska rijeka je struja posebno slane vode koja teče kroz moreuz Bosfor i duž morskog dna Crnog mora, prva otkrivena te vrste. O Crnom moru se, između ostalog, raspravlja u svjetskim pitanjima, uključujući trgovinske rute.

== Imena ==

Crno more je poznato na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]] kao ''Εύξεινος Πόντος'' (Eúxeinos Póntos) ili ''Μαύρη Θάλασσα'' (Maúrī Thálassa); 
[[Abhaski jezik|abhaskom]] ''Амшын Еиқәа'' (Amşьn Eik'əa/Amšyn Eik̢°a), [[Balkarski jezik|balkarskom]] ''Къара тенгиз'' (Qara tengiz), [[Bugarski jezik|bugarskom]] ''Черно море'' (Černo more), [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]] ''Чрьно морѥ'' (Črĭno morje), [[Čanski jezik|čanskom]] ''უჩა ზუღა'' (Uča Zuğa) ili jednostavno ''Zuğa'', [[Gruzijski jezik|gruzijskom]] ''შავი ზღვა'' (Šavi zghva), [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarskom]] ''Qara deñiz'' ([[Ćirilica]]: ''Къара денъиз''), [[Latinski jezik|latinskom]] ''Pontus Euxinus'' ili jednostavno ''Pontus'', također ''Mare Nigrum'' ili ''Mare Scythicum'', [[Mingrelski jezik|mingrelskom]] ''უჩა ზუღა '' (Uč̣a zuġa), [[Rumunski jezik|rumunskom]] ''Marea Neagră'', [[Ruski jezik|ruskom]] ''Чёрное море'' (Čornoe more), [[Turski jezik|turskom]], ''Karadeniz'', i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom]] ''Чорне море'' (Čorne more).

== Geografija ==
[[Međunarodna hidrografska organizacija]] definiše granice Crnog mora na sljedeći način:<ref>{{cite web|url=https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition|year=1953|publisher=International Hydrographic Organization|access-date=28. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho.int/iho_pubs/standard/S-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|archive-date=8. 10. 2011}}</ref>

<blockquote>Na jugozapadu. Sjeveroistočna granica [[Mramorno more|Mramornog mora]] [Linija koja spaja [[Rt Rumili]] sa [[Rt Anatoli|Rtom Anatoli]] (41°13'N)]. U [[Kerčki moreuz|Kerčkom moreuzu]]. Linija koja spaja [[Rt Takil]] i [[Rt Panagia]] (45°02'N).</blockquote>

Područje oko Crnog mora se obično naziva [[Crnomorska regija]]. Njegov sjeverni dio leži unutar pojasa [[Černozem]]a (pojasa crnog tla) koji ide od istočne [[Hrvatska|Hrvatske]] (Slavonija), duž [[Dunav]]a (sjeverna [[Srbija]], sjeverne [[Bugarske|Bugarska]] (podunavska nizija) i južne [[Rumunija|Rumunije]] (Vlaška nizija)) do sjeveroistočne [[Ukrajina|Ukrajine]] i dalje preko Centralnog [[Crnozemlje|Crnozemlja]] i južne [[Rusija|Rusije]] u [[Sibir]]u.<ref>{{cite web|title=Agriculture in the Black Sea Region|url=http://bs-agro.com/index.php/about-us|archive-url=https://web.archive.org/web/20131031072227/http://bs-agro.com/index.php/about-us|archive-date=31. 10. 2013|access-date=14. 1. 2014|publisher=Bs-agro.com}}</ref>

Litoralna zona Crnog mora se često naziva '''Pontsko primorje''' ili '''Pontijska zona'''.<ref name="Prothero1">{{cite book|last=Prothero|first=G.W.|url=http://www.wdl.org/en/item/11766/view/1/17/|title=Anatolia|publisher=H.M. Stationery Office|year=1920|location=London}}</ref>

Najveći zaljevi Crnog mora su [[Karkinitski zaljev]] u Ukrajini; [[Burgaski zaljev]] u Bugarskoj; [[Dnjeparski zaljev]] i [[Dnjestrovski zaljev]], oba u Ukrajini; i [[Hamsilos zaljev]] i [[Samsun zaljev]], oba u Turskoj.<ref name="bsnn.org">{{Cite web|url=https://www.bsnn.org/black_sea.html|title=Black Sea NGO Network &#124; Our Black Sea|website=www.bsnn.org}}</ref>

=== Odvodni bazen ===
Najveće [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] koje se ulijevaju u Crno more su:

{{Div col|colwidth=10em}}
# [[Dunav]]
# [[Dnjepar]]
# [[Don]]
# [[Dnjestar]]
# [[Kızıl (rijeka)|Kızıl]]
# [[Kuban (rijeka)|Kuban]]
# [[Sakarja]]
# [[Južni Bug]]
# [[Čoroh]]
# [[Ješilirmak]]
# [[Rioni]]
# [[Jeja]]
# [[Mijus]]
# [[Kamčija]]
# [[Enguri]]
# [[Kaljmius]]
# [[Moločna]]
# [[Tiligul]]
# [[Veliki Kujalnik]]
# [[Velika]]
# [[Rezovo]]
# [[Kodori (rijeka)|Kodori]]
# [[Bzib]]
# [[Supsa (rijeka)|Supsa]]
# [[Mzimta]]
{{Div col end}}
Ove rijeke i njihove pritoke čine 2 miliona km2 sliva Crnog mora koji pokriva u potpunosti ili djelomično 24 zemlje:<ref>{{Cite web|url=http://www.blacksea-commission.org/_publ-ML-CH1.asp|title=Marine Litter Report|website=www.blacksea-commission.org}}</ref><ref>{{Cite journal|doi = 10.1080/14683850500122943|title = Europe's new region: The Black Sea in the wider Europe neighbourhood|year = 2005 |last = Aydin|first = Mustafa|journal = Southeast European and Black Sea Studies|volume = 5|issue = 2|pages = 257–283|s2cid = 154395443}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://blacksea-cbc.net/overview/|title=Black Sea|access-date=7. 9. 2020|archive-date=7. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200907151235/https://blacksea-cbc.net/overview/}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.oceansatlas.org/subtopic/en/c/922/|title=UN Atlas of the Oceans: Subtopic|website=www.oceansatlas.org}}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.fao.org/fileadmin/user_upload/oceanatlas/img/1132587048006_BSBasinPolitical.gif| title = The Black Sea Basin}}</ref>
{{div col|colwidth=16em}}
#[[Albanija]]
#[[Austrija]]
#[[Bjelorusija]]
#[[Bosna i Hercegovina]]
#[[Bugarska]]
#[[Hrvatska]]
#[[Češka]]
#[[Gruzija]]
#[[Njemačka]]
#[[Grčka]]
#[[Mađarska]]
#[[Italija]]
#[[Crna Gora]]
#[[Moldavija]]
#[[Sjeverna Makedonija]]
#[[Poljska|Poljsku]]
#[[Rumunija]]
#[[Rusija]]
#[[Srbija]]
#[[Slovačka]]
#[[Slovenija]]
#[[Švicarska]]
#[[Turska]]
#[[Ukrajina]]

{{div col end}}

== Bibliografija ==

* Charles King, ''The Black Sea: A History'', 2004, {{ISBN|0-19-924161-9}}
* William Ryan and Walter Pitman, ''Noah's Flood'', 1999, {{ISBN|0-684-85920-3}}
* Neal Ascherson, ''Black Sea'' (Vintage 1996), {{ISBN|0-09-959371-8}}
* [[Özhan Öztürk]]. Karadeniz: Ansiklopedik Sözlük ("Crno more: Enciklopedijski rječnik). 2 Cilt (2 toma). Heyamola Publishing. Istanbul.2005 {{ISBN|975-6121-00-9}}.

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat|Black Sea}}
* [http://www.blacksea-archaeology.org/ The Center for Black Sea Archaeology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051123034629/http://www.blacksea-archaeology.org/ |date=23. 11. 2005 }} (na njemačkom i engleskom)
* [http://goobix.com/black-sea-pictures/ Goobix.com - Black Sea Pictures] (iz februara 2005.)
* [http://www.museum.upenn.edu/Sinop/SinopIntro.htm The Black Sea Trade Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051215163815/http://www.museum.upenn.edu/sinop/SinopIntro.htm |date=15. 12. 2005 }}
* [https://web.archive.org/web/20060212061504/http://ebs.hit.bg/ ECOLOGY OF BLACK SEA]

{{Spisak svjetskih mora}}
{{Hidrografija BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Crno more]]
[[Kategorija:Mora]]
[[Kategorija:Turska mora]]

Šabloni koji su upotrebljeni na ovoj stranici:

Šablon:Both (uredi)
Šablon:Cite book (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Cite journal (uredi)
Šablon:Cite web (uredi)
Šablon:Commonscat (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Div col (uredi)
Šablon:Div col/styles.css (uredi)
Šablon:Div col end (uredi)
Šablon:EditAtWikidata (uredi)
Šablon:Geobox coor (uredi)
Šablon:Hidrografija BiH (uredi)
Šablon:Hidrografija Bosne i Hercegovine (uredi)
Šablon:ISBN (uredi)
Šablon:Infobox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Infokutija vodena površina (uredi)
Šablon:Main other (uredi)
Šablon:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Navkutija (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Šablon:Normativna kontrola (uredi)
Šablon:Plain link (uredi)
Šablon:Plainlist/styles.css (uredi)
Šablon:Refspisak (uredi)
Šablon:Refspisak/styles.css (uredi)
Šablon:Side box (uredi)
Šablon:Spisak svjetskih mora (uredi)
Šablon:Sporedni okvir (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Šablon:Webarchive (uredi)
Modul:Arguments (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Authority control (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Check isxn (uredi)
Modul:Citation/CS1 (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/COinS (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Date validation (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Identifiers (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Utilities (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/Whitelist (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Citation/CS1/styles.css (uredi)
Modul:Coordinates (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Coordinates/styles.css (uredi)
Modul:EditAtWikidata (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Geobox coor (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Infobox/styles.css (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:InfoboxImage (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Math (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/configuration (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Navbar/styles.css (uredi)
Modul:Navbox (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:No globals (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:ResolveEntityId (uredi)
Modul:Side box (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Side box/styles.css (uredi)
Modul:Webarchive (pogledaj izvor) (zaštićeno)
Modul:Webarchive/data (pogledaj izvor) (poluzaštićeno)
Modul:Yesno (pogledaj izvor) (zaštićeno)

Nazad na Crno more.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Crno_more"