[go: up one dir, main page]
More Web Proxy on the site http://driver.im/

Suquamish, pleme Salishan Indijanaca sa zapadne strane Puget Sounda od Applegate Cove do Gig Harbora u Washingtonu. Suquamishi se dijele na Saktabsh i Suquamish, jezično su srodni Duwamish, Muckleshoot, Nisqually, Puyallup, Sahehwamish i Snoqualmie Indijancima, sa kojima pripadaju grani Nisqually govornika, a jezik im se naziva lushootseed (ili xʷəlšucid, dxʷləšúcid, Puget Salish, Puget Sound Salish). Prema procjenama 1700.-te ih je bilo oko 1,000, dok im broj 2004. iznosi 890 (IHC). sada žive na rezervatu Port Madison u Washingtonu.

Suquamish djevojka.
Suquamish-profil.

Naziv Suquamish dolazi po 'majčinskom' selu i zimskom naselju D’Suq’Wub (=“place of clear salt water,” na Agate Passu, prema arheolozima, naseljenom najmanje 2000 godina prije izgradnje najveće, 600 stopa 'duge kuće' Old Man House, izgrađene oko 1815.-te, te zapaljene oko 1870.-te Pleme Suquamish ne smije se pobrkati sa plemenom sličnog imena, Squamish ili Squawmish.

Lokalne skupine

uredi

Kultura i povijest

uredi

Suquamish u području Puget Sounda žive tisućama godina prije nastanka okruga Kitsap (1857.) i države Washington (1889). Svojim tradicionalnim životom ribara, sakupljača i lovaca žive sve do 1880.-tih kada počinje njihova akulturacija i ulazak u suvremeno američko društvo. Od 1880.-tih pa do 1920.-tih njihova djeca od 4 pa do 18 godine silom su odvođena u škole bijelaca gdje nisu smjeli govoriti svojim jezikom, niti su ga malena djeca učila, a zabranjivano im je bilo i održavanje bilo kakvih plemenskih tradicija. Suquamishi su bili su eksperti u košaraštvu, ribolovu i gradnji velikih drvenih kanua. Konje nisu imali, pa je kanu bio glavno sredstvo za transport roba i ljudi, putovanja i trgovinu, a izrađivali su ih iz jednog komada debla cedra. Suvremeni Suquamishi su suveren narod i od SAD.-a federalno priznati. Po podacima ih 1996. bilo ih je preko 780, a rezervat Port Madison nalazi se u okrugu Kitsap. Poznatiji poglavica Seattle (1780-1866), čuven po svome pismu (vidi) o zaštiti prirode

Vanjske poveznice

uredi