Sociolingvistika

Sociolingvistika je poddisciplina lingvistike, usko povezana s primijenjenom lingvistikom i s općom lingvistikom. A u interdisciplinarnom smislu povezana je sa sociologijom, antropologijom i psihologijom.

Definicija sociolingvistike

Sociolingvistika opisuje s jedne strane kako brojni društveni aspekti, poput kulturnih normi, očekivanja i konteksta, utječu na način upotrebe jezika, a s druge strane opisuje kako jezična upotreba utječe na društvo. Konkretno, proučava kako se razlikuju jezični varijeteti između skupina odvojenih određenim društvenim varijablama, npr. razinom obrazovanja, statusom, etnicitetom, spolom, starosnom dobi itd., i kako se to koristi za kategorizaciju pojedinaca u društvene ili socioekonomske klase. Kao što upotreba jezika varira od mjesta do mjesta, tako varira i među društvenim slojevima. Ti sociolekti predmet su izučavanja sociolingvistike.

U lingvističkom rječniku sociolingvistika se definira kao:

Poddisciplina lingvistike koja se bavi uzajamnim odnosima između društvene strukture i jezične strukture, a zadatak joj je pokazati sistematsku povezanost jezične i društvene strukture te utvrditi uzročne odnose u jednom ili u drugom smjeru. Sociolingvistika je interdisciplinarni projekt sociologa, lingvista, psihologa i antropologa koji konstituira jedan zajednički predmet proučavanja.^[1]
– definicija sociolingvistike

Povijest sociolingvistike

Sociolingvistika se na Zapadu pojavila 1960-ih godina, s radovima Williama Labova u SAD-u i Basila Bernsteina u Velikoj Britaniji. Krajem 1960-ih William Stewart^[2] u SAD-u i Heinz Kloss u Njemačkoj postavljaju osnove sociolingvističke teorije o policentričnom jeziku, pomoću koje se opisuje kako standardni jezik varira ovisno o nacijama i/ili državama gdje se govori (npr. američka/britanska/australska varijanta engleskog;^[3] njemačka/austrijska/švicarska varijanta njemačkog;^[4] srpska/hrvatska/bosanska/crnogorska varijanta srpskohrvatskog^[5]).

Povezano

Izvori

↑ Lewandowski, Theodor (1990) (njemački). Linguistisches Wörterbuch. Uni-Taschenbücher. Bd. 1518 (5. izd.). Heidelberg & Wiesbaden: Quelle und Meyer. str. 979. ISBN 3494021732. (COBISS-Sl).
↑ Stewart, William A. (1968). „A Sociolinguistic Typology for Describing National Multilingualism”. u: Fishman, Joshua A. (engleski). Readings in the Sociology of Language. The Hague, Paris: Mouton. str. 534. OCLC 306499.
↑ Kloss, Heinz (1976). „Abstandsprachen und Ausbausprachen”. u: Göschel, Joachim; Nail, Norbert; van der Elst, Gaston (njemački). Zur Theorie des Dialekts: Aufsätze aus 100 Jahren Forschung. Zeitschrift fur Dialektologie and Linguistik, Beihefte, n.F., Heft 16. Wiesbaden: F. Steiner. str. 310. OCLC 2598722.
↑ Ammon, Ulrich (1995) (njemački). Die deutsche Sprache in Deutschland, Österreich und der Schweiz: das Problem der nationalen Varietäten. Berlin & New York: Walter de Gruyter. str. 1–11. OCLC 33981055. (CROLIB). (COBISS-Sr).
↑ Kordić, Snježana (2010). Jezik i nacionalizam. Rotulus Universitas. Zagreb: Durieux. str. 77–90. ISBN 978-953-188-311-5. LCCN 2011520778. OCLC 729837512. OL 15270636W. SSRN 3467646. (NSK). (COBISS-Sr). (COBISS.BH). Arhivirano iz originala na datum 2012-07-08. Pristupljeno 5. oktobra 2015.

Literatura

Bugarski, Ranko (2015). Selektivna sociolingvistička bibliografija : SFRJ/SRJ-SCG/Srbija : 1967-2014. Scripta internacional. Beograd i Zemun: Mostart. str. 139. ISBN 978-86-84149-85-7. (COBISS-Sr).
Meyerhoff, Miriam (2011) (engleski). Introducing Sociolinguistics. Taylor & Francis. ISBN 978-1-135-28443-5.
Milroy, Lesley; Gordon, Matthew (2008) (engleski). Sociolinguistics: Method and Interpretation. John Wiley & Sons. ISBN 978-0-470-75820-5.
Schlieben-Lange, Brigitte (1991) (njemački) Soziolinguistik. Eine Einführung. (3. izd.). Stuttgart: Kohlhammer. ISBN 3-17-011237-6
Trudgill, Peter (2000) (engleski) Sociolinguistics: An introduction to language and society. (4. izd.). London: Penguin. ISBN 0-140-28921-6

Vanjske poveznice

Sociolingvistika na jezičnom portalu

[1] Lewandowski, Theodor (1990) (njemački). Linguistisches Wörterbuch. Uni-Taschenbücher. Bd. 1518 (5. izd.). Heidelberg & Wiesbaden: Quelle und Meyer. str. 979. ISBN 3494021732. (COBISS-Sl).

[2] Stewart, William A. (1968). „A Sociolinguistic Typology for Describing National Multilingualism”. u: Fishman, Joshua A. (engleski). Readings in the Sociology of Language. The Hague, Paris: Mouton. str. 534. OCLC 306499.

[3] Kloss, Heinz (1976). „Abstandsprachen und Ausbausprachen”. u: Göschel, Joachim; Nail, Norbert; van der Elst, Gaston (njemački). Zur Theorie des Dialekts: Aufsätze aus 100 Jahren Forschung. Zeitschrift fur Dialektologie and Linguistik, Beihefte, n.F., Heft 16. Wiesbaden: F. Steiner. str. 310. OCLC 2598722.

[4] Ammon, Ulrich (1995) (njemački). Die deutsche Sprache in Deutschland, Österreich und der Schweiz: das Problem der nationalen Varietäten. Berlin & New York: Walter de Gruyter. str. 1–11. OCLC 33981055. (CROLIB). (COBISS-Sr).

[5] Kordić, Snježana (2010). Jezik i nacionalizam. Rotulus Universitas. Zagreb: Durieux. str. 77–90. ISBN 978-953-188-311-5. LCCN 2011520778. OCLC 729837512. OL 15270636W. SSRN 3467646. (NSK). (COBISS-Sr). (COBISS.BH). Arhivirano iz originala na datum 2012-07-08. Pristupljeno 5. oktobra 2015.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]