Kurija

Za ostala značenja, vidi Kurija (razvrstavanje).

„Curia” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Curia (razvrstavanje).

Kurija (lat. curia, množ. curiae) je izraz koji se u starom Rimu prvotno koristio za upravnu jedinicu u gradu, odnosno označavao dio stanovništva na istoj teritoriji i/li povezan neposrednim krvnim srodstvom. Izraz potječe od starolatinskog izraza "co-viria" koji znači "udruženje ljudi". Uz kurije, rimsko stanovništvo se još dijelilo na centurije (sr) (centuriae; kao osnov za vojne jedinice) i tribe (sr) (tribus). Same kurije su se dijelile na deset dekurija (decuriae). Na čelu svake kurije je bio službenik ili magistrat po imenu kurion (curio). Ta se organizacija, s vremenom, počela širiti i izvan granica Rima, u municipije kojima su upravljali službenici poznati kao kurijali (curiales).

Izraz kurija se, pak, u samom Rimu počeo sve više koristiti i za mjesta na kojima su se sastajale kurije, odnosno njihovi predstavnici, od kojih su najpoznatije starješine od kojih će nastati rimski Senat. Za sjedište Senata se tako počeo koristiti izraz kurija, a od zgrada pod tim imenom su poznate Curia Hostilia, Curia Cornelia i Curia Julia. Kurija je kasnije postala središte carske uprave, koja je s uspostavljanjem kršćanstva dobila i vjerske zadatke. U potonjem obliku se kurije mogu naći i danas u Rimokatoličkoj crkvi kao upravna tijela, a od kojih je najpoznatija Rimska kurija.