Giovanni I Corner

Giovanni je prije nego što je izabran za dužda obavljao brojne važne administrativne i vojničke poslove za Mletačku Republiku, tako je zahvaljujući porodičnom bogatsvu još od 1571. postao član Velikog vijeća. Za člana Savjeta umoljenih biran je 1589., 1590., 1591., 1592. i 1593. ^[1]

Zatim je od 25. septembra 1594. do 24. januara 1597. bio kapetan (capitano) Verone, od 1597. je član Savjeta desetorice, a od 1600. je podestaa u Padovi, a od 1603. u Bresci. ^[1] Od 29. marta 1609. je izabran za Prokuratora Bazilike sv. Marka, tijelo iz kog u se birali duždevi

Prvi put se kandidirao za dužda u novembru 1615. nakon smrti Marcantonija Memma ali ga je tad pobjedio Giovanni Bembo. ^[1] Uspio je pobjediti u svom drugom pokušaju 4. januara 1625., ali je kuriozum da su njegovi sinovi bili protiv toga, jer je djeci duždeva bilo zabranjeno da se kandidiraju za visoke položaje u mletačkoj administraciji ali i crkvi. ^[1]

Giovanni se odmah po stupanju na dužnost odmah prihvatio posla da promjeni te odredbe, pa mu je prvo uspjelo da Veliko vijeće izglasa odluku po kojoj je njegovim sinovima Alviseu i Francescu, koji su inače već bili senatori dozvoljeno da ostanu članovi Savjeta umoljenih. ^[1] Zatim je uspio da papa Urban VIII. imenuje njegovog najstarijeg sina Federica 1626. kardinalom, uspjelo mu je i da senat (Savjet umoljenih) to ratificira^[1], ali kad je pokušao da ga se postavi za biskupa Vicenze i kasnije Padove isti taj senat je to odbio izglasati.

Vođa moćnog Savjeta desetorice Ranieri Zeno koji je postao njegov najžešći kritičar, otvoreno ga je napao da umjesto da se brine o interesima Venecije, provodi politiku u interesu svoje porodice, i da se pravi slijep i gluh na to da mu je najmlađi sin Giorgio švercer i lopov. ^[1]Stvar se zaoštrila 30. decembra 1628. kad je grupa maskiranih napadača pokušala ubiti Zena i pritom ga ranila, ali je jedan od napadača idetificiran kao Giorgio Corner. ^[1]

Nakon tog je Zeno sve optužbe protiv dužda i njegove porodice iznio i u Velikom vijeću 23. jula 1628. i predložio glasanje o povjerenju duždu i prethodnim dozvolama njegovim sinovima, ali je nakon tog Giovanni optužio Zena da radi harangu protiv njega, pa je glasanje poništeno. ^[1]

Veliko vijeće se nakon tog praktički podjelilo na dva vrlo suprostavljena tabora, kao nikad dotada i praktički sve do smrti Giovannija Cornera ostalo u ratnom stanju između siromašnjih provenecijanskih i bogatijih propapinskih delegata. To je bilo vrijeme gotovo otvorenog građanskog rata koji je vladao u Veneciji. ^[1]

Prethodnik: Francesco Contarini

Mletački dužd (1625. - 1629.)

Nasljednik: Nicolò Contarini

 

Giovanni I Corner na Wikimedijinoj ostavi

• Corner, Giovanni na portalu Treccani (it)