Regija Murcia
| |||||
 Geografski položaj Regije Murcia u Španjolskoj | |||||
| Glavni grad | Madrid | ||||
| Površina - ukupno |
9 po veličini - 11,313 km² | ||||
| Stanovništvo - Ukupno |
10 po veličini - 1,462,125 (2011.) | ||||
| Politički status | Autonomna zajednica | ||||
| Statut usvojen | 9. jun 1982. | ||||
| ISO 3166-2 | MUR | ||||
| Broj predstavnika u Las Cortes Generales Kongres Senat |
10 4 | ||||
| Predsjednik | Fernando López Miras | ||||
| Službene stranice | |||||
Regija Murcia (španjolski: Región de Murcia) je španjolska autonomna zajednica, smještena na jugoistoku Španjolske.
Sa sjevera graniči sa autonomnom zajednicom Kastilja-La Mancha, sa istoka sa Valencijom i sa Andaluzijom na zapadu. Dok se na jugu prostire Sredozemno more.[1]
Regija Murcia je svojom površinom od 11 km² deveta po veličini autonomna zajednica, a sa svojih 1,462,125 stanovnika[2] deseta u zemlji.
Autonomna zajednica Murcija osnovana je 9. juna 1982., a administrativni centar je grad Murcia.[1]
Betički Kordiljeri na jugu Murcije graniče sa Sredozemnim morem, dok se na istoku pretapaju u ravnicu Cartagene. Na sjeveru leže planine Jumilla i Yecla, a na zapadu sjeveroistočna grana Betičkih Kordiljera.[1] Rijeka Segura protječe od sjeverozapada prema jugoistoku, preko sredine Murcije. Njene vode koriste se za navodnjavanje velikih hacijedi po dolinama Betičkih Kordiljera.[1]
Godišnja količina padavina u regiji je vrlo niska, pa padne svega oko 170 mm oko rta Tiñosa do 280 mm kod Cartagene. Temperature su visoke i pokazuju relativno malo sezonskih varijacija.[1]
Šezdesetih godina prošlog vijeka bio je bum intenzivnog navodnjavanja, pa je tad porastao broj stanovnika oko grada Murcije.[1] Početkom 21. vijeka zbog smanjenih količina vode centralna španjolska vlada promjenila je politiku navodnjavanja, pa sad ona odobrava korištenje voda.[1]
Većina poljoprivredne proizvodnje odvija se na velikim farmama koje se navodnjavaju, one proizvode povrće i voće za izvoz. Iako još uvijek polovica farmi nema uvjete za navodnjavanje, pa proizvode nešto malo ječma i grožđa.[1]
Stočarstvo je koncentrirano na svinjogojstvo.[1]
Tvornice prehrambene industrije koncentrirane su duž rijeke Segura. Cartagena je izrasla u prvorazredni industrijski centar, zahvaljujući nalazištima olova, cinka i soli.[1] Nakon izgradnje [[Petrohemija|petrokemijskog kompleksa na otoku Escombreras na ulazu u luku - Cartagena je postala vodeći evropski petrokemijski centar.
Razvojem turizma duž mediteranske obale, porasla je važnost uslužnog sektora na privredu.[1]
Kastilja je 1243. anektirala tadašnju Taifu Murcia, kako bi dobila izlaz na Mediteran. Ona je ]1304.prepustila jedan dio Murcije Kraljevini Valencija. Preostali teritorij nekadašnje Kraljevine Murcia podijeljen je 1833. na provincije Murcia (današnja autonomna zajednica) i Albacete.[1]
- Región de Murcia (es)
| Autonomne zajednice | Andaluzija • Aragonija • Asturija • Balearski otoci • Baskija • Estremadura • Galicija • Kanarski otoci • Kantabrija • Katalonija • Kastilja-La Mancha • Kastilja i León • La Rioja • Madrid • Murcia • Navara • Valencija |  |
|---|---|---|
| Autonomni gradovi | ||
| Plazas de soberanía | ||
Álava/Araba • Albacete • Alicante/Alacant • Almería • Asturias • Ávila • Badajoz • Barcelona • Burgos • Cáceres • Cádiz • Cantabria • Castellón/Castelló • Ceuta1 • Ciudad Real • Córdoba • Cuenca • Gerona • Granada • Guadalajara • Guipúzcoa/Gipuzkoa • Huelva • Huesca • Baleari • Jaén • La Coruña/A Coruña • La Rioja • Las Palmas • León • Lérida • Lugo • Madrid • Málaga • Melilla1 • Murcia • Navarra/Nafarroa • Orense/Ourense • Palencia • Pontevedra • Salamanca • Santa Cruz de Tenerife • Segovia • Sevilla • Soria • Tarragona • Teruel • Toledo • Valencia/València • Valladolid • Biskaja (Vizcaya/Bizkaia) • Zamora • Zaragoza |  | |
