Njitra

Za reku, vidite članak Njitra (reka).

Njitra Nitra
Panorama Njitre
Zastava Grb
Koordinate: 48°18′N 18°05′E / 48.300°N 18.083°E / 48.300; 18.083
Država	Slovačka
Pokrajina	Njitranska
Vlast
- Gradonačelnik	Jozef Dvonč
Površina
- Ukupna	100,48 km²[1]
Visina	190 m
Stanovništvo (2023)
- Grad	76.499[2]
- Gustoća	763,59 stan./km²[3]
Vremenska zona	CET (UTC+1)
- Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	949 01
Pozivni broj	+421 (0)37
Registarska oznaka	NR
Službene stranice www.nitra.sk
Karta
Njitra

Njitra (slov. Nitra, mađ. Nyitra, njem. Neutra) je grad u Njitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj. Grad je upravno središte okruga Njitra i Njitranskog kraja.

Nitra leži na nadmorskoj visini od 190 metra i obuhvaća površinu od 100,48 četvornih kilometara, a nalazi se u dolini rijeke Nitre u podunavskoj nizini, gdje se nalazi veći dio grad, manji dio nalazi se na planini Tribeč. Od glavnog grada Slovačke Bratislave udaljena je 92 km, a od Banske Bistrice 118 km. Drugi manje značajniji gradovi u blizini su Trnava na zapadu 53 km, Topoľčany na sjeveru 35 km, Levice na istok 42 km, Nové Zámky 37 km i Komárno 71 km na jugu. Nacionalni prirodni rezervat Zoborská lesostep nalazi se unutar gradskih granica.

Nitra je jedan od najstarijih gradova u Slovačkoj. U 4. st. pne. je na lokaciji Martinský vrch postojalo keltsko naselje. Kasnije su na tom prostoru živjeli Kvadi (germansko pleme) i na prostoru Nitre im je bilo sjedište.

Slavenski karakter Nitre datira iz kasnog 5. stoljeća. Poznata je kao grad koji je prvi u tom dijelu Europe dobio crkvu 828. godine, a u njoj se nalazilo sjedište Nitranske Kneževine prve slavenske države na tom prostoru koja se smatra pretečom današnje Slovačke. Nitranska kneževina je obuhvaćala prostor današnje Slovačke, dijelova Austrije i Mađarske sve do Drave, tako da je graničila s Panonskom Hrvatskom, a obuhvaćala je i današnju hrvatsku Baranju. Od 833. je dio Velikomoravske Kneževine. 880. godine je u Nitri osnovana biskupija.

907. godine su Velikomoravsku kneževinu srušili Mađari i Nitra je postala dio Mađarskog Kraljevstva. 1001. ju je zauzeo poljski kralj Boleslav I. Hrabri i bila je dio Poljske do 1030. godine. Kasnije je Nitra imala autonomni status i bila dio Nitranske župe unutar Mađarskog kraljevstva. 1248. joj je kralj Bela IV. dao status slobodnog kraljevskog grada. Taj status je imala 40 godina, a kasnije je došla pod upravu grofova Csák. Nakon Mohačke bitke 1526. su Turci zauzeli srednju Ugarsku i došli do Nitre. Nekoliko puta su ju napadali i osvojili 1663. Habsburgovci su ju oslobodili 1685. U 18. st. je grad obnovljen u baroknom stilu.

1848. je grad stekao autonomni status. Kasnije se razvija industrija koja se temelji na poljoprivrednim proizvodima iz okolice. 1876. je sagrađena željeznica. Mađari provode politiku mađarizacije i zatomljuju želju Slovaka za većom samostalnošću. Nakon 1. svj. rata je Nitra dio Čehoslovačke u kojoj je ostala sve do nastanka samostalne Slovačke 1993.

Najvažnija znamenitost je Nitranski dvorac (stari grad) koji je građen u 11. st. po uzoru na Praški dvorac). U sklopu dvorca je katedrala sv. Emeráma. Značajno je kazalište Andreja Bagara. Postoji Muzej Velikomoravske kneževine na trgu Svätopluka.

Prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je brojao 85.172 stanovnika.^[4].

• Slovaci - 95,4%
• Mađari - 1,7%
• Česi - 0,9%
• Romi - 0,4%

• rimokatolici - 74,2%
• ateisti - 17,2%
• luterani - 2,8%

(etnički sastav i religija su prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine)

• Ernest Horniak (*1907 – † 1979), SDB, rimokatolički svećenik, religijski zatvorenik (osuđen na 12 godina zatvora).^[5]

Njitra na Wikimedijinoj ostavi

• Službena stranica grada
• Panoramske slike Nitre Arhivirano 2009-04-15 na Wayback Machine-u
• Povijesne fotografije Nitre Arhivirano 2007-01-24 na Wayback Machine-u
• Slike, vijesti i događanja u gradu