Okamenjena munja
Okamenjena munja ili fulgurit (lat. fulgur = munja+grom) je prirodna šuplja staklena cijev koja nastaje u kvarcnom pijesku (SiO2) prilikom udara munje.[1] Nastaje kada munja koja udari podigne temperaturu pijeska iznad 1800 °C, trenutno taleći kvarc. Nakon hlađenja i spajanja nastaju cjevasti oblici. Postupak traje oko jedne sekunde, a dobiveni fulgurit prikazuje prolaz munje kroz zemlju.[2] Staklo koje se stvara se naziva lehatelierit, a može ga stvoriti i udarac meteorita ili vulkanska eksplozija. Budući da je to amorfna tvar, spada u grupu mineraloida. Okamenjene munje ponekad mogu dosezati i 15 metara u dubinu tla, a promjera su i nekoliko centimetara. Fulguriti su dosta krhki i lome se pri iskopavanju iz tla. [3]
Cijevi mogu imati promjer i nekoliko centimetara, a mogu biti duge nekoliko metara. Najduža okamenjena munja koja je pronađena bila je duga oko 5 metara. [4]Boja ovisi o strukturi pijeska koji ga je oblikovao i raspon joj je od crne do tamno zelene i prozračno bijele.[5] Unutrašnjost cijevi je obično glatka ili s malim mjehurićima, dok je izvana uglavnom prekrivena česticama grubog pijeska i porozna je. Često izgleda kao korijen s puno ogranaka. Ponekad stvara glazuru na tvrdim stijenama. [6]
- ↑ "Structure-based drug design" Penelope W.
- ↑ [1] "What are fulgurites and where can they be found?" 2009.
- ↑ "The New American Cyclopaedia" George Ripley, Charles Anderson Dana, 1859.
- ↑ "Pyrometamorphism" R. H. Grapes
- ↑ Exogenic fulgurites from Elko County, Nevada: a new class of fulgurite associated with large soil-gravel fulgurite tubes "Rocks & Minerals", 2004., Vol. 79, No. 5.
- ↑ [2] "Atmosferski elektricitet, Dr.sc. Inga Lisac, Geofizički zavod Andrija Mohorovičić, PMF, Sveučilište u Zagrebu