Hermes

Hermes
Značajni kultovi	Arkadija,
Životinje	ovan, kornjača,
Simboli	štap kerikej, krilate sandale, krilata kaciga. Njemu je bilo posvećeno i kamenje kojim su se obeležavali putevi hermai,
Pratioci	Pan, Oreide, Satiri,
Dan	srijeda[1]
Svetište	Feneos u Arkadiji; oltari su postavljani na trgovima, u vježbalištima, na ulaznim vratima kuća, putevima,
Roditelji	Zeus i Maja,
Supružnik	nije vjenčan,

Hermes ili Hermo (grč. Ἑρμῆς, Hermễs) je starogrčki glasnik bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca; Zeusov i Majin sin. Hermesov je pandan u rimskoj mitologiji Merkur. Egipćani su ga poistovjećivali s Thothom pa je nastala legenda o Hermesu kao bogu mudrosti.

Za Hermesovo se grčko ime mislilo da dolazi od grčke riječi ἕρμα, herma koja označava kamen; kvadratni ili pravokutni stup s Hermesovom glavom na vrhu, a muškim genitalijama na dnu. No, vjerojatnije je da je obrnuto, da je imenovanje stupova došlo od njegova imena. Od njegova su imena izvedene riječi hermetičan koja označava nešto zatvoreno, budući da bi on, kao glasnik bogova, premostio komunikacijski jaz između bogova i ljudi. Na grčkom je hermaion označavalo sretan pronalazak. Isprva je Hermes bio falični bog.

Hermesovi su simboli pijevac i kornjača, a može ga se prepoznati po putničkoj kapi (petasus), torbi, krilatim sandalama (talaria) i glasničkom štapu - grč. kerykeion s astrološkim simbolom bika ili pak štap kaducej sa zmijama. Nosio je odjeću putnika, radnika ili pastira.

Ovidije daje kratak opis u svojim Metamorfozama:

Odmah na glavu klobuk i krila na noge ovaj
Metne, a u ruku jaku uspavljivu šibljiku uzme;
Jupiter-boga sin učinivši sve to iz dvora
Očinih na zemlju skoči i onda skine sa glave
Klobuk i ostavi krila te šibljiku samo zadrži,
Kojom koze ko pastir po zahodnim poljima goni.

Hermes je odan Zeusu, prati duše mrtvih u podzemlje, k Hadu. Izumitelj je vatre koju čuva Hefest, a ukrao ju je Prometej. Također je izumio liru i sirinks koje je potom razmijenio s Apolonom. Izmislio je i mnoge vrste utrka i boksački sport te je zaštitnik atletičara i sportaša. Često je jedini bog koji može ulaziti i izlaziti u Had bez ograničenja, uz samog Hada i Perzefonu.

Ovi epiteti vežu se uz Hermesove zadaće:

• Acacesius (akakijski)
• Argeiphontes (ubojica Arga, diva)
• Charidotes (koji daje šarm)
• Criophorus (ovnonosac)
• Cyllenius (rođen na Kileni)
• Diaktoros (glasnik)
• Dolios (projektant)
• Enagonios (vezan uz igre, olimpijske)
• Enodios (na cesti)
• Epimelius (čuvar jata)
• Eriounios (srećonoša)
• Psychopompos (pratitelj mrtvih)

Hermesa je rodila nimfa Maja na brdu Kileni u Arkadiji. Maja je bila jedna od Plejada, Atlantova kći. U Homerskim himnama opisano je rađanje boga Hermesa. Njegovu je majku Maju tajno oplodio Zeus te je ona zamotala dijete u povoje, ali je ono pobjeglo dok je spavala.

• Abder - Heraklov ljubavnik.
• Autolik - princ lopova, Odisejev pradjed.
• Eros - (Kupid, Kupidon), s Afroditom.
• Hermafrodit - dvospolni potomak, s Afroditom.
• Pan - polujarac-polučovjek, s nimfom Driopom.
• Prijap - s Afroditom, falični bog, bog plodnosti, preuzeo ulogu faličnog boga od svog oca.
• Tiha ili Fortuna - s Afroditom, božica sreće.

Argeiphontes, Hermesov epitet koji označava Argova ubojicu, pridan mu je pošto je ubio diva Arga s mnoštvom očiju koji je pazio na nimfu Iju, Zeusovu ljubavnicu, u Herinu svetištu u gradu Argu. Hermes je, na Zeusovu zapovijed, uspavao Arga, a potom iskoristio čaroliju da mu zatvori sve oči, a potom mu je odsjekao glavu. Njegove su oči zatim postavljene u paunov rep, a paun je postao Herin simbol. Kasnije je Hera nastavila goniti Iju poslavši na nju (bila je u obličju junice) obada da je progoni po svijetu i da joj smeta. Ija je na posljetku stigla do Egipta gdje je štovana kao božica Hator.

Hermes na Wikimedijinoj ostavi

• Hermes u klasičnoj literaturi i umjetnosti]
• Hermes u grčkoj mitologiji