Keops
| Khufu na hijeroglifima | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|
Khufu (na grčkom poznat kao Cheops ? – 2566. pne.) bio je faraon antičkog Starog egipatskog kraljevstva. Vladao je od oko 2589. pne. do 2566. pne.. Khufu je bio drugi faraon Četvrte dinastije. Općenito se smatra graditeljem Velike piramide u Gizi, jedinog od Sedam čuda antičkog svijeta koje je dan-danas očuvano.
Khufu je bio sin kralja Sneferua i kraljice Hetepheres. Za razliku od svog oca Khufu je bio upamćen kao okrutan i bezobziran faraon u kasnijoj tradiciji. Khufu je imao nekoliko sinova od kojih je jedan - Djedefra - postao njegov neposredni nasljednik. Imao je kći kraljicu Hetepheres II.
Općenito se smatra da je Khufu došao na prijestolje u dvadesetim godinama života, te vladao oko 23 godina, što je broj koji mu pripisuje Torinski papirus. Ostali izvori iz mnogo kasnijih perioda sugeriraju mnogo dužu vladavinu: Manethon mu daje 65 godina, a Herodot tvrdi da je vladao 50 godina. Od 2000. godina dva datuma su pronađena koja pripadaju njegovoj vladavini. Natpis koji spominje njegovu najvišu vladarsku godinu, "Godinu 17. po računanju Khufua", prvi put spomenutu od Flindersa Petrieja u njegovoj knjizi iz 1883. godine a kasnije ignoriran od strane historičara, je ponovno pronašao Zahi Hawass godine 2001. u jednoj od pomoćnih komora kraljeve piramide. Nakon toga je godine 2003. "Godina nakon 13. prebrojavanja stoke" od Khufua pronađena na kamenom natpisu u oazi Dakhla u Sahari.[1] V. ovu fotografiju koja sadrži Khufuove ime u serekhu i gore navedeni datum.[1] OVO JE LAZ SRAM VAS BILO Papirus Westcar, koji je napisan davno poslije njegove vladavine, tj. za vrijeme Srednjeg egipatskog kraljevtsva ili kasnije, govori kako su kralju pričali magične priče njegovi sinovi Khafra i Djedefra. Ova priča pokazuje Khufua kao opakog i okrutnog, i konačno spriječenog u pokušajima da dinastiju očuva nakon njegova dva sina. Bio taj ciklus priča vjerodostojan ili ne, Khufuova negativna reputacija je trajala barem do vremena Herodota, kojemu su pričali nove priče o kraljevoj okrutnosti prema narodu i porodici kako bi sebi sagradio piramidu. Ono što se zna jest da je njegov pogrebni kult trajao sve do 26. dinastije, odnosno posljednje domaće egipatske dinastije, skoro 2.000 godina nakon njegove smrti.
Samo je jedan minijaturni kip prikazuje lik faraona. S obzirom da mu se pripisuje izgradnja najveće zgrade drevnog doba, ironija je u tome da to predstavlja ne samo jedinu pozitivno identificiranu kraljevsku skulpturu, nego je riječ o najmanjoj ikada pronađenoj : 7,6 cm (3 inča) visokom kipu od slonovače koji nosi njegovo ime. Pronađen je ne u Gizi, nego u hramu u Abydosu za vrijeme iskopavanja Williama Flindersa Petrieja godine 1903. Ovaj komad je originalno bio pronađen bez glave, ali s imenom faraona. Shvativši važnost ovog otkrića, Petrie je zaustavio sva dalja iskopavanja na nalazištu dok glava nije bila pronađena tri tjedna kasnije nakon intenzivnog pretraživanja pijeska u području gdje je bio pronađen trup.[2] Ovcaj komad se sada nalazi u Egipatskom muzeju u Kairu.
Nešto kasnije su dvije statue također bile pripisane Khufu, uglavnom na temelju stilističkih sličnosti komadu koga je bio pronašao Petrie. Jedan je kolosalna glava kralja koji nosi bijelu krunu Gornjeg Egipta, napravljena od crvenog granita a sada u Brooklynskom muzeju; druga je fragmentarna minijaturna glava o vapnenca koja također nosi bijelu krunu Gornjeg Egipta, a koja se može naću z Staatliche Sammlung für Ägyptische Kunst u Münchenu.[3]
Prazan sarkofag je pronađen unutar Kraljeve komore u piramidi, ali je nejasno da li je on ikada služio u svrhu pogreba. Njegova mumija nikada nije bila pronađena.
Dok su se prije Khufua piramide gradile samo za vladajuće faraone, u njegovoj vladavini je sagrađeno nekoliko manjih piramida za koje se vjeruje da su bili namijenjene drugim članovima kraljevskog dvora, odnosno trebali biti kraljevsko groblje. Za tri manje piramide istočnog od Keopsove se drži da pripadaju dvjema njegovim ženama, a treća je pripisana Khufuovoj majci Hetepheres I, čija su grobna dobra pronađena relativno netaknuta u obližnjem gtobu. Niz mastaba je sagrađen u blizini malih piramida, isto kao što su grobovi pronađeni na ovom "groblju". Grobovi najbliži Khufuevom su pripadali prinčevima Kawabu and Khufuhafu te njihovim suprugama. Nakon njih su najbliži grobovi princa Minkhafa i kraljice Hetepheres II, te Meresanka II i Meresanka III.[4] Kada je najveći od tih grobova (Grob G7510) iskopan godine 1927, otkrilo se da sadrži bistu princa Ankhhafa, koja se danas može vidjeti bostonskom muzeju lijepe umjetnosti.
- ↑ R. Kuper and F. Forster, "Khufu's 'mefat' expeditions into the Libyan Desert", Egyptian Archaeology 23, Autumn 2003, pp 25-28
- ↑ Kevin Jackson and Jonathan Stamp, Building the Great Pyramid (Firefly Books, 2003) ISBN 1-55297-719-6
- ↑ Egyptian Art in the Age of the Pyramids (New York: The Metropolitan Museum of Art, 1999), pp. 194 and 219.
- ↑ Aidan Dodson, "An Eternal Harem. Part One: In the Beginning", KMT, Summer 2004, pp. 47-55.
- Bust of Prince Ankhhaf, Museum of Fine Arts, Boston, accessed April 8, 2005 Arhivirano 2010-01-05 na Wayback Machine-u
- Egypt: Pharaoh Khufu, accessed April 8, 2006.
- Westcar Papyrus, accessed April 8, 2006.
| Prethodi: Sneferu |
Faraon Egipta Četvrta dinastija |
Slijedi: Djedefra |
|
Značajni stari Egipćani |
| |
|---|---|---|---|
| Vladari starog carstva: Narmer | Menes | Džoser | Sneferu | Khufu | Khafra | Menkaura | Pepi II | |||
| Vladari srednjeg carstva: Mentuhotep II | Mentuhotep IV | Senusret III | Amenemhat III | Sobekneferu | |||
| Vladari novog carstva: Hatšepsuta | Tutmos III | Amenhotep III | Akhenaton | Tutankamon | Ramzes I | Ramzes II | |||
| Ostali vladari: Psametikus I | Šošenk I | Piankhi (Pije) | Taharka | Ptolemi I | Kleopatra VII | |||
| Supruzi i supruge vladara: Tetišeri | Ahmos-Nefertari | Ahmos | Tije | Nefertiti | Ankesenpaten | Nefertari | Marko Antonije | |||
| Dvorski zvaničnici: Imhotep | Veni | Ahmos, sin Ebane | Ineni | Senemut | Ija | Maja | Juni | Maneto | Potinus | |||