Sveti Filip i Jakov
Sveti Filip i Jakov je naselje i općina u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj.
| Sveti Filip i Jakov | |
|---|---|
 grb | |
 Plaža u Svetom Filipu i Jakovu | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Zadarska |
| Načelnik | Zoran Pelicarić |
| Naselja | 7 općinskih naselja |
| Površina | 47,6 km2 [1] |
| Površina središta | 11,1 km2 |
| Koordinate | 43°58′N 15°26′E / 43.96°N 15.43°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 4461 [2] |
| – gustoća | 94 st./km2 |
| Urbano | 1603 |
| – gustoća | 144 st./km2 |
| Odredišna pošta | 23207 Sveti Filip i Jakov [3] |
| Stranica | opcina-svfilipjakov |
  Sveti Filip i Jakov Sveti Filip i Jakov na zemljovidu Hrvatske | |
Zemljopis
urediSveti Filip i Jakov je udaljen 25 km jugoistočno od grada Zadra i svega 3 km sjeverozapadno od starog kraljevskog grada Biograd na Moru. U sastavu općine nalazi se šest naselja: Donje Raštane, Gornje Raštane, Sikovo, Sveti Filip i Jakov, Sveti Petar na Moru i Turanj.
Povijest
uredi1000. pr. Kr. na mjestu današnjeg Svetog Filipa i Jakova postojalo je malo liburnsko naselje. U 1. st. dolaze Rimljani.
Hrvati dolaze u 7. stoljeću. Kroz sljedeća stoljeća zbog blizine kraljevskog Biograda, tu se nalaze posjedi. U 11. st. gradi se crkva Sv.Roka, oko koje se nalazi selo Rogovo. Najkraćim putem do mora seljani dolaze do male crkvice posvećene Svetom Filip i Jakovu u 13. st., koja je stradala. Po njoj kasnije selo dobiva ime. Prvi put spominje se u 14. st. kao San Filip e Giacomodi Rogovo, jer se nalazi pod Rogovom, i seoce se zove Rogovski pristran (pristanište).
Kroz 16. st. nastaje današnja jezgra Svetog Filipa i Jakova. Crkva sv. Mihovila spominje se u 16. st., ali strada od Turaka, pa je 1707. g. podignuta današnja sa zvonikom.
Svoje ime Sveti Filip i Jakov ima nepromijenjeno do socijalističke Jugoslavije, kad se iz imena izbacuje riječ Sveti. Nakon osamostaljenja Hrvatske ponovno je staro ime u uporabi.
Stanovništvo
uredi| broj stanovnika | 1070 | 1075 | 1082 | 1208 | 1472 | 1708 | 2287 | 2214 | 2851 | 3274 | 3780 | 3955 | 4125 | 4599 | 4482 | 4606 | 4461 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 371 | 367 | 311 | 403 | 515 | 596 | 738 | 800 | 889 | 1002 | 1189 | 1325 | 1451 | 1645 | 1661 | 1667 | 1603 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Gospodarstvo
urediPoljoprivreda (Poljoprivredna udruga Nova Zora), turizam te ribarstvo.
Poznate osobe
uredi- Žarko Brzić, hrvatski katolički svećenik, politički uznik, književnik, publicist i novinar
Spomenici i znamenitosti
urediVrijedno je istaknuti sljedeće spomenike arhitekture:
- park Borelli, kao spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja.
- ostatci benediktinskog dvora na Rogovu, pregrađenog na tri razine.
- kuća Oštrića
- kuća Borelli
Spomenik: Dr. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik.
Obrazovanje
uredi- Osnovna skola Sv. Filip i Jakov
- Dječji vrtić Cvit Sv. Filip i Jakov
Kultura
uredi- Crkveni zbor
- KUD Sv Roko
- Ritmika
- K.U.U."Kod Križa" -ritmika/pjevanje
- Muška klapa Cantus
Šport
uredi- vaterpolo klub "Gusar"
- nogometni klub Nova Zora
- jedriličarski klub Sveti Filip i Jakov
- radnički ragbi klub "Atletiko Filipjakov"
- atletski športski klub "Rogovo"
- košarkaški klub "Pristan"
Gradovi prijatelji
urediMohacs (Mohač), Republika Mađarska - od 2014. godine
Izvori
uredi- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
Vanjske poveznice
uredi| Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |