Rov

U geologiji rovovi su prirodnog postanka i nastali su procesom erozije, djelovanjem ledenjaka ili pomicanjem tektonskih ploča. Kao primjer nastanka prirodnog rova može se smatrati Marijanska brazda u Tihom oceanu.^[1]

U području arheologije metoda kopanja rovova koristi se kod iskapanja starih ruševina ili postupnog slojnog otkopavanja sedimentnih sijena kako bi se dobio uvid u bočni presjek same stijene. Prednosti korištenja ove metode u arheologiji su te što se njome rijetko oštete potencijalne iskopine dok su nedostaci ti što otkriva samo manju površinu ciljanog istraživanja.

Rovovi u građevinarstvu imaju vrlo važnu ulogu. Koriste se kako bi se pod zemlju postavile važne komunalne instalacije (poput vodovoda, plinovoda, električnih kabela, kanalizacije, telekomunikacijskih kabela i sl.). Također, kopanje rovova osnova je budućih temelja svakog objekta.^[2]

  Podrobniji članak o temi: Rovovsko ratovanje

U vojnom smislu rov je objekt utvrđivanja uskog i dugačkog iskopa namijenjen za vatreno djelovanje, zaštitu, prikriveni promet i opskrbu vojnih jedinica. Oblik mu ovisi o namjeni, kategoriji i topografskom sklopu zemljišta. U širokom iskopu služi kao umjetna prepreka, primjerice proslasku neprijateljskih oklopnih vozila.^[3][4] Kopa se na borbenoj liniji, gotovo uvijek u tri ili četiri paralelne linije u dubini od oko 1,6 kilometara od prvog. Bio je vrlo važan dio vojnih djelovanja u Prvom svjetskom ratu dok se kasnije smanuje njegova uporaba. Posljednju veću uporabu rovova u ratnom sukobu povijest bilježi u Vijetnamskom ratu (poznati Tuneli Cu Chija).