[go: up one dir, main page]
More Web Proxy on the site http://driver.im/
Wikipedija

Pinyin

Pinyin (čitaj: pin-jin) (拼音 pīnyīn) je pomoćno kinesko latinično pismo kojim se bilježi izgovor standardnog kineskog jezika, putonghua. Pinyin kod Kineza ne zamjenjuje kinesko pismo.

Pinyin
Pinyin
 Ovaj članak zahtjeva provjeru i čišćenje vanjskih poveznica.Popis vanjskih poveznica treba preurediti u skladu s pravilima na stranici Wikipedija:Vanjske poveznice.
Pinyin
Pinyin
 Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Sama riječ pinyin znači “spajanje glasova”, a u širem smislu glasovno pismo, fonetski alfabet. U NR Kini koristi se hanyu pinyin (pojednostavljeni kineski: 汉语拼音; tradicionalni kineski: 漢語拼音; pinyin: Hànyǔ Pīnyīn) što znači “glasovno pismo kineskog jezika”. (Na Tajvanu je 2002. godine usvojeno slično pomoćno pismo tongyong pinyin, ali nije šire prihvaćeno.)

Hanyu pinyin je odobren 11. veljače 1958. na petom zasjedanje Svekineske narodne skupštine NR Kine. Time su zamijenjeni zapis Bopomofo (zhuyin) kao način podučavanja standardnog izgovora u kontinentalnoj Kini i kineski poštanski sustav romanizacije. Organizacija ujedinjenih naroda je na zahtjev kineske vlade 1979. godine preporučila hanyu pinyin svim svojim članicama kao standardni sustav romanizacije. Hanyu pinyin je 1979. godine odobrila i Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) kao standardnu romanizaciju standardnog kineskog jezika (ISO-7098:1991). Nakon toga pinyin je potisnuo stare sustave romanizacije kao Wade-Giles (1859. godine; nadopunjen 1892.) i transkripciju Yalea za englesko govorno područje, francusku transkripciju EFEO te njemačke i brojne druge transkripcije, koje se ipak još katkad upotrebljavaju.

Kineski jezik je tonalni jezik, a pekinško narječje kao osnova standardnog jezika ima četiri tona, koji su u pinyinu obilježeni sljedećim dijakritičkim znakovima:

  1. ˉ gornji ton (makron)
  2. ˊ uzlazni ton (akut)
  3. ˇ blagosilazni, pa uzlazni ton (kvačica ili háček)
  4. ˋ silazni i kratki ton (gravis)

Kada se pinyin zapis rabi u drugim jezicima, tonovi se bilježe samo u stručnoj literaturi.

Važno je naglasiti da je pinyin latinični zapis kineskog standardnog jezika u kojemu neka slova ne odgovaraju izgovoru u drugim jezicima koji se služe latinicom, pa se razlikuje od drugih latiničnih transkripcija.


Hanyu pinyin i hrvatska transkripcija

uredi

(osnovno, abecednim redom)

  • ch > č
  • j > tvrdo dz
  • q > mekano c
  • r > englesko r
  • sh > š
  • w > englesko w
  • x > mekano s
  • y > j
  • z > dz (sliveno)
  • zh > dž
  • slog yan i nastavak sloga -ian > jen
  • nastavak sloga -ong > -ung


Napomena: U zapadnim zemljama često se još rabi Wade-Gilesova transkripcija kineskih riječi (prepoznaje se po brojnim apostrofima). Na internetu je lako naći usporedne tablice s pinyinom.

Prema hrvatskom pravopisu, imena ljudi i geografska imena pišu se po pinyinu, uz iznimke kao što su Peking (može i Beijing), Sun Yat-sen i Chiang Kai-shek. Nažalost to se pravilo ne primjenjuje dosljedno. Imena kineskih autora i Kineza u inozemstvu pišu se kako ih oni sami pišu. Važna napomena: Kod Kineza prezime dolazi na prvome mjestu (u Mao Zedong, Mao je prezime). Kinezi u inozemstvu često okrenu poredak. I kineskim sportašima prezime se često stavlja na drugo mjesto, čak i u kineskim izvorima.

Slogovi u pinyinu

uredi

(Lijevo su inicijali ili početni suglasnici, a gore su finali sloga; nisu moguće sve kombinacije inicijala i finala.)

a ao ai an ang o ou ong u ü ua uai uan uang ue üe un uo ui e er ei en eng i ia iao iu ie ian in iang ing iong
b ba bao bai ban bang bo bu bei ben beng bi biao bie bian bin bing
p pa pao pai pan pang po pou pu pei pen peng pi piao pie pian pin ping
m ma mao mai man mang mo mou mu mei men meng mi miao miu mie mian min ming
f fa fan fang fo fou fu fei fen feng
d da dao dai dan dang dou dong du duan dun duo dui de dei deng di diao diu die dian ding
t ta tao tai tan tang tou tong tu tuan tun tuo tui te teng ti tiao tie tian ting
n na nao nai nan nang nou nong nu nü nuan nüe nuo ne nei nen neng ni niao niu nie nian nin niang ning
l la lao lai lan lang lou long lu lü luan lüe lun luo le lei leng li lia liao liu lie lian lin liang ling
z za zao zai zan zang zou zong zu zuan zun zuo zui ze zei zen zeng zi
c ca cao cai can cang cou cong cu cuan cun cuo cui ce cen ceng ci
s sa sao sai san sang sou song su suan sun suo sui se sen seng si
zh zha zhao zhai zhan zhang zhou zhong zhu zhua zhuai zhuan zhuang zhun zhuo zhui zhe zhei zhen zheng zhi
ch cha chao chai chan chang chou chong chu chua chuai chuan chuang chun chuo chui che chen cheng chi
sh sha shao shai shan shang shou shu shua shuai shuan shuang shun shuo shui she shei shen sheng shi
r rao ran rang rou rong ru rua ruan run ruo rui re ren reng ri
j ju juan jue jun ji jia jiao jiu jie jian jin jiang jing jiong
q qu quan que qun qi qia qiao qiu qie qian qin qiang qing qiong
x xu xuan xue xun xi xia xiao xiu xie xian xin xiang xing xiong
g ga gao gai gan gang gou gong gu gua guai guan guang gun guo gui ge gei gen geng
k ka kao kai kan kang kou kong ku kua kuai kuan kuang kun kuo kui ke kei ken keng
h ha hao hai han hang hou hong hu hua huai huan huang hun huo hui he hei hen heng
w wa wai wan wang wo wu wei wen weng
y ya yao yan yang yo you yong yu yuan yue yun ye yi yin ying
a ao ai an ang o ou e er ei en eng

Pinyin u HTML-u

uredi

Za pisanje znakova s pinyinskim oznakama u HTML-u, koriste se sljedeći kodovi:

neutralni
ton		 1.ton 2.ton 3.ton 4.ton
Dijakritički znak Makron Akut Haček Gravis
a ā = ā á = á ǎ = ǎ à = à
e ē = ē é = é ě = ě è = è
i ī = ī í = í ǐ = ǐ ì = ì
o ō = ō ó = ó ǒ = ǒ ò = ò
u ū = ū ú = ú ǔ = ǔ ù = ù
ü = ü ǖ = ǖ ǘ = ǘ ǚ = ǚ ǜ = ǜ

Izvori

uredi

1. Rebac, Mario: "Kineski zapisan slovima", u: Trava od srca : hrvatske Indije 2 (zbornik, grupa autora; ur. E. Čaušević i dr.), Hrvatsko filološko društvo i Filozofski fakultet, Zagreb, 2000.

Vanjske poveznice

uredi
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pinyin&oldid=6161229"