[go: up one dir, main page]
More Web Proxy on the site http://driver.im/

Klanice

naselje u Hrvatskoj, Općina Dobrinj, Primorsko-goranska županija

Klanice su naselje u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj.

Klanice
Država Hrvatska
Županija Primorsko-goranska
Općina/gradDobrinj
Najbliži veći gradKrk

Površina1 km2[1]
Koordinate45°08′17″N 14°35′24″E / 45.138°N 14.590°E / 45.138; 14.590

Stanovništvo (2021.)
Ukupno47 [2]
– gustoća47 st./km2

Odredišna pošta51511 Malinska [3]
Pozivni broj+385 (0)51
AutooznakaRI

Zemljovid

Klanice na zemljovidu Hrvatske
Klanice
Klanice

Klanice na zemljovidu Hrvatske

Smještaj

uredi
 
Stari mostić preko ljeti osušenog korita dobrinjskog Potoka na starom, šumskom putu od Dobrinja do Tribulja i Klanica

Klanice se nalaze u sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, u unutrašnjosti, nekoliko kilometara od uvale Soline, a na brdu nasuprot općinskom sjedištu Dobrinju. Između Klanica i Dobrinja prostire se dobrinjsko polje s Potokom. U neposrednoj blizini Klanica je naselje Tribulje. Osim Tribulja i Dobrinja, susjedna sela su Sužan i Sveti Ivan Dobrinjski. Od Malinske su udaljne oko 8, a od Krčkog mosta oko 20 kilometara.

Porijeklo naziva

uredi

Vjerojatno naziv mjesta dolazi od pojma klanci točnije maleni klanci kojim ima na okolnom brdu te na starom makadamskom putu između Klanica i Dobrinja.

Smatra se da je selo novije, međutim iako se ne spominje u srednjovjekovnim dokumentima, moguće je da je ono ipak postojalo već tada, ali se držalo dijelom susjednog mjesta Tribulja s kojim je gotovo spojeno. Na to upućuje i činjenica da se uopće ne spominje u popisima stanovništva iz 1869. i 1880. godine, da bi prema popisu iz 1890. godine imalo 89 stanovnika.

 
Pogled iz Tribulja-Klanica na općinsko središte Dobrinj

Stanovništvo

uredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Klanicama su živjela 42 stanovnika.

Klanice su bile najnapučenije u prvoj polovici 20. stoljeća kada broj žitelja varira između 70 i maksimalnih 98 zabilježenih 1921. godine. Prema statistici Krčke biskupije, koja bilježi i privremeno odsutne, Klanice su najviše stanovnika imale 1935. godine – 117.

Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do kontinuiranog i značajnog pada broja stanovnika zbog jake emigracije lokalnog življa u prekomorsko zemlje te u Rijeku, Zagreb i druge gradove.

Za razliku od pretežitog dijela naselja na otoku koja nakon izgradnje Krčkog mosta 1980. godine i Zračne luke Rijeka, a što je omogućilo snažniji razvoj turizma, doživljavaju postepeni demografski oporavak, Klanice i u posljednjih 30-etak godina imaju pad broja stanovnika. Razlog tome je izostanak turističkog razvoja mjesta i njegove neposredne okolice.

Stanovništvo je prosječno stare dobi.

 
Uvala Soline nedaleko Klanica
Naselje Klanice: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
89
75
66
98
90
79
70
65
51
47
48
42
50
47
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Od 1857. do 1880. podaci su sadržani u naselju Sveti Ivan Dobrinjski. Od 1890. do 1910. iskazivano kao dio naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Gospodarstvo

uredi

Kroz stoljeća je glavna gospodarska grana bila poljoprivreda, poglavito ovčarstvo te ratarstvo u obližnjem dobrinjskom polju.

Nekad intenzivno obrađivano dobrinjsko polje danas je potpuno zapušteno i zarašteno, a donekle je obnovljeno tek maslinarstvo.

Turizam još uvijek nema nikakvog udjela u privredi Klanica. Veliki potencijal predstavljaju očuvana priroda te naročito obližnja uvala Soline u kojoj je moguć razvoj zdravstvenog turizma.

U mjestu djeluje nekoliko obrtnika.

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

uredi

Izvori

uredi
  • Bolonić, Mihovil, Žic Rokov, Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
  • Krčki zbornik 35, Povijesno društvo otoka Krka, Rijeka, 1996.