Hrvatski branitelji

Među hrvatske branitelje spadaju pripadnici:

•   Oružanih snaga Republike Hrvatske
•   Zbora narodne garde
•   Hrvatskog vijeća obrane
•   policije RH
•   HOS-a
•   policije Herceg-Bosne
•   civilne zaštite RH
•   pripadnici Narodne zaštite (u razdoblju od 30. srpnja do 31. prosinca 1991.)
•   Ministarstva nadležnog za obranu
•   Ministarstva nadležnog za unutarnje poslove^[3]

• Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji^[4]

Opširniji članak: Registar hrvatskih branitelja

Registar hrvatskih branitelja ili, skraćeno, Registar branitelja je naziv za popis svih ljudi koji su kao pripadnici Hrvatske vojske, policije, raznih dragovoljnih hrvatskih postrojbi sudjelovali u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije.

Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata je investicijski fond kojeg je uspostavila Vlada Republike Hrvatske i koji se nalazi pod utjecajem Vlade preko upravnog odbora od sedam članova. Svaki član upravnog odbora nominiran je od strane Vlade na mandat od četiri godine. Članstvo se može opozvati u bilo kojem trenutku odlukom Vlade RH, a mjesta su raspoređena na sljedeći način^[5]

• predsjednik: ministar RH nadležan za pitanja hrvatskih branitelja Domovinskog rata
• predstavnik ministarstva nadležnog za gospodarstvo
• predstavnik iz radnog tijela Hrvatskoga sabora matičnog za pitanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
• 4 predstavnika hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

Hrvatski branitelji, djeca umrlih ii poginulih hrvatskih branitelja kao i članovi obitelji umrlih ili poginulih branitelja imaju prednost pri zapošljavanju u odnosu na nezaposlene hrvatske državljane s kojima dijele kvalifikacije (kompetencije) za isto radno mjesto. Ovo se osobito odnosi: "Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima".^[6]

Hrvatski branitelji, članovi obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrv. branitelja kao i njihova djeca imaju pravo na povlašteni stambeni kredit (uz popust na kamatu, te na duljinu otplatnih rokova) ili na pravo na dodjelu stana. Ove povlastice regulirane su Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji, a visina povlastice za žive hrvatske branitelje ovisna je o duljini službe za vrijeme Domovinskog rata i razini invalidnosti. Prema zakonu, lokalne samouprave za novogradnju ne smiju naplatiti komunalno opremanje građevinskog zemljišta.^[7]

• (2006. – 2015.) Prednost na upisima na fakultete za djeca stradalnika i dragovoljaca, bez obzira na prijamni ispit
• Oslobođenje od PDV-a pri uvozu automobila
• (2014.) Smanjenje mirovina za 10% svim braniteljima koji imaju mirovine veće od 5 000 kuna, izuzev stopostotnih invalida
• Opskrbnina zamijenjena Zajamčenom minimalnom naknadom
• 1. siječnja 2015., amandmanom Zakona o mirovinskom osiguranju, mirovina se dijeli na 'opći' i 'posebni' dio

Pravo na besplatne udžbenike ostvaruje redoviti učenik osnovne škole, redoviti učenik srednje škole, redoviti ili izvanredni student na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj:^[8][9]

1. dijete smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
2. hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata
3. dijete hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata
4. dijete umrloga hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata
5. hrvatski branitelj iz Domovinskog rata

Mirovine, doplatci i naknade hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima regulirani su Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (2004.)^[10]

Prema podatcima HZMO-a (2011.):

• 10 863 osoba prima povlaštenu mirovinu, a u to spadaju djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, a njihova prosječna mirovina iznosi 3525,03 kn
• Oko 80% (od 10 863 osoba) njih prima invalidsku mirovinu koja u prosjeku iznosi 3147,81 kn.^[11]

Prema podatcima za 2011. godinu stoji sljedeće:

• Ima ukupno 64 494 osoba prima potporu:
• Od tog broja je 12 236 obiteljskih mirovina (obitelji poginulih i nestalih) koje u prosjeku iznose 7863,18 kn
• 52 001 mirovina je invalidskih i one u prosjeku iznose 5407,19 kn.^[11]

Što se tiče pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, prema podatcima za 2011. godinu:

• Ukupno 6 174 osoba koje primaju potporu
• Od toga je 5 743 invalida s prosječnom mirovinom od 2800,79 kn
• 431 mirovina je obiteljska (obitelji poginulih i nestalih) i one u prosjeku iznose 3607,67 kn.^[11]

Studijom iz 2015.^[12] utvrđeno je kako je od do kraja 2014. samoubojstvo počinilo 2734 branitelja, pri čemu ih je brojem najviše počinjeno u Zagrebu (320), a s obzirom na broj stanovnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Najranjivija skupina branitelja pritom su najteži ratni vojni invalidi. Utvrđeno je kako je prosječni životni vijek branitelja 51 godina, što je za 22 godine manje od opće populacije.^[13]

Jakov Sedlar snimio je 2019. dokumentarni film 3069 o samoubojstvima hrvatskih branitelja. 3069 je službeni broj branitelji koji su počinili samoubojstvo u vrijeme kada je Sedlar započeo snimanje filma. Do rujna 2019. taj je broj porastao na 3246.^[14]

Radi sprječavanja samoubojstava, uz Centar za krizna stanja i prevenciju suicida KBC-a Zagreb, u svakoj hrvatskoj županiji postoji područna jedinica i Centar za psihosocijalnu pomoć.^[15]

• Vodič za hrvatske veterane, branitelje i stradalnike Domovinskog rata UDHOS Zagreb, 8. listopada 2007.
• Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske
• Braniteljski portal
• Braniteljski.hr